Papa test
+15
BiKsi :)
Strumfeta78
cicifu
Ema78
Kalina V.
caci
fizikela
Republica
Nefertari
Milijana
dr mali pariz
Dacaa
Gala
DraganicaN
HappyGirl
19 posters
Strana 1 od 2
Strana 1 od 2 • 1, 2
Papa test
Papa test
Definicija
Papa test je test probiranja (screening test) kojim se uzima obrisak rodničkog dijela vrata maternice, rodnice i kanala vrata maternice, a služi za otkrivanje upale, uzročnika infekcije, abnormalnosti stanica i zloćudnih promjena. Test se još naziva i VCE obrisak (vagina-cervix-endometrij).
Povijest
Metodu bojanja stanica je prije pedesetak godina otkrio američki znanstvenik grčkog podrijetla Papanicolau, po kojem je i nastao naziv PAPA test. Prva klasifikacija nalaza bila je Papanicolauova numerička klasifikacija objavljena 1954. godine.
Izvođenje testa
Papa test se izvodi jednostavno, brzo i bezbolno. Dok žena leži na ginekološkom stolu, liječnik u rodnicu uvodi speculum. Test se sastoji u uzimanju obriska unutarnjih genitalnih organa: drvenom špatulom se uzima obrisak blagim struganjem sa stražnjeg svoda rodnice kao i rodničkog dijela vrata maternice, a pomoću drvenog štapića omotanog vatom iz kanala vrata maternice. Obrisak sa špatule i štapića razmaže se na predmetno stakalce i nakon toga uroni u alkohol radi fiksiranja stanica. Nakon toga se u citološkom laboratoriju (laboratoriju za stanice) obavlja specijalno bojanje uzorka te se obojani uzorak na stakalcu promatra pod mikroskopom i traže se abnormalnosti stanica.
Tko se testira
Papa test radi se ženama koje nemaju simptoma karcinoma niti nalaze koje ukazuju na njegovo postojanje. Test se preporučuje ženama koje su seksualno aktivne ili su dosegle dob od 18 godina. Ukoliko se PAPA kontrola obavlja jednom godišnje smanjuje se rizik umiranja od raka vrata maternice za 90 posto. Optimalna je PAPA-kontrola na 6 mjeseci, obavezna jednom godišnje.
Kada je najbolje vrijeme za test?
Test se provodi kada žena nema menstruaciju, najbolje je 10-20 dana nakon prvog dana zadnje menstruacije, dakle oko sredine ciklusa. Otprilike dva dana prije Papa testa žena treba izbjegavati tuširanje rodnice ili umetanje vaginalnih lijekova, spermicidnih pjena, krema ili želea (osim po preporuci liječnika). To je potrebno jer navedeni postupci mogu isprati ili sakriti promijenjene stanice.
Točnost Papa testa
Točnost PAPA testa je oko 75 do 80 posto, u kombinaciji s drugim metodama (kolposkopija i histologija) točnost raste do 95 posto.
Kakav može biti nalaz
U skladu s aktualnom klasifikacijom, nalaz se može opisati kao:
- uredan
- bez promjena stanica, ali uz upalne promjene i možda vidljive uzročnike upale
- abnormalan nalaz
Što znače abnormalni rezultati
Liječnik često pacijentici rezultat nalaza zna opisati jednostavno kao abnormalan. Međutim, što to znači? Pacijentice su često zabrinute jer odmah pomišljaju na karcinom.
Stanice na površini vrata maternice i rodnice mogu biti abnormalne, a da nisu karcinomske. Abnormalna stanja ne postaju uvijek zloćudna, iako je za neke od njih veća vjerojatnost da će se razviti u tom smjeru.
Abnormalni rezultati obriska vrata maternice se mogu opisati s nekoliko naziva:
Displazija je naziv za promjene koje nisu karcinomske, ali se mogu razviti u karcinom. Displazija podrazumijeva promjene stanica vrata maternice, prije svega jezgara u izgledu, obliku, veličini i intenzitetu obojenosti, kao i smetnje u 'sazrijevanju' epitela. Stanice pod mikroskopom izgledaju promijenjene, ali ne šire se u okolno zdravo tkivo. Razlikuju se tri tipa displazije, blaga, umjerena i teška, ovisno o izgledu stanice pod mikroskopom, odnosno stupnju abnormalnosti. Displazije su prisutne u oko 2 - 5% žena. Njihov maligni potencijal (prijelaz u karcinom) iznosi 10-15%, a ako se radi o CIS 30 - 50%.
Cervikalna intraepitelna neoplazija - CIN
Cervix je vrat maternice, epitel površinski sloj stanica, a neoplazija je novotvorina (abnormalan rast stanica). CIN je dakle novotvorina površinskih stanica vrata maternice. CIN se dijeli u tri stupnja (I - III) kojima se označava debljina zahvaćenosti epitela.
Skvamozna intraepitelna lezija - SIL
Riječ skvamozno odnosi se na tanke stanice na vanjskoj površini vrata maternice. Lezija je oštećenje, a odnosi se na abnormalno tkivo. Intraepitelna lezija znači da su promjene lokalizirane samo u površinskom sloju stanica. SIL se dijeli u dvije kategorije - niski i visoki stupanj. Niski stupanj znači rane promjene veličine, oblika i broja stanice, dok visoki stupanj podrazumijeva pre-kancerozne stanice koje se jako razlikuju od normalnih. U engleskoj terminologiji ove se dvije promjene nazivaju LSIL (low SIL) i HSIL (high SIL).
Atipične skvamozne, onosno glandularne stanice neodređenoga značenja
(ASCUS i AGCUS - atypical squamous /glandular/ cells of undetermined significance)
Ovi se izrazi koriste za opisivanje slučajeva u kojima nije moguće postaviti dijagnozu (zbog, npr. loše tehničke pripreme, jake upalne ili degenerativne promjene na stanicama) pa se nalaz opisuje kao netipične skvamozne ili glandularne (žljezdane) stanice neodređenog značenja (engl. ASCUS i AGCUS). Ove abnormalnosti ne ispunjavaju kriterije za CIN, SIL ili displaziju. Kod prosječno 5-10 % pacijentica nakon daljnjih pretraga se otkriva SIL visokog stupnja ili, rijetko, invazivni karcinom.
Carcinoma in situ
Ovaj izraz podrazumijeva nalaz karcinomskih stanica u površinskom dijelu staničnog sloja, koje se nisu proširile u dublje tkivo.
Karcinom vrata maternice (cervikalni karcinom; invazivni cervikalni karcinom) nastaje daljnjim širenjem karcinomskih stanica dublje u maternično tkivo ili u druga tkiva i organe.
Abnormalne promjene stanica stidnice i rodnice nazivaju se VIN - vulvarna intraepitelna neoplazija i VaIN - vaginalna intraepitelna neoplazija nalik su onima na vratu maternice. Problem je dijagnosticiranje planocelularnog karcinoma stidnice jer su njegove stanice slične normalnim rožnatim stanicama stidnice.
Klasifikacija nalaza
Promjene epitelnih (površinskih) stanica oduvijek su se pokušavale klasificirati u stupnjeve. Papanicolau klasifikacija iz 1954. je numerička, bez predviđanja histološke dijagnoze:
Papa I - uredan nalaz
Papa II - netipične upalne promjene
Papa III - displazija: blaga, srednje teška ili teška
Papa IV - carcinoma in situ
Papa V - sumnja na invazivni karcinom
Dvadesetak godina kasnije javljaju se promjene ove klasifikacije koje uključuju opisnu dijagnozu. Klasifikacija citoloških nalaza vrata maternice "Zagreb 1990" modifikacija je Bethesda sustava iz 1988 "The Bethesda System 1988" sukladna našem zdravstvenom zakonodavstvu i prihvaćena je kao jedinstvena klasifikacija za Hrvatsku 1991. godine:
Displazija lakog stupnja
(dysplasia levis; cervikalna intraepitelna neoplazija - CIN I; skvamozna intraepitelna lezija - SIL niskog stupnja)
Ovaj je stupanj najblaži oblik displazije; promjene koje se vide u PAPA testu su slabo izražene, citoplazma stanica je uredna, a jezgre blago povećane, nepravilnog oblika, jače obojane. Jezgra zauzima više od trećine površine stanice. Kod lake displazije može se, prema iskustvu, očekivati spontanu povlačenje u oko 70% slučajeva unutar 1 godine.
Displazija srednje teškoga stupnja
(dysplasia media; CIN II, SIL visokoga stupnja)
Srednje teška displazija iskazuje se promjenama površnih i dubokih stanica do 2/3 debljine epitela, pri čemu je sloj bazalnih stanica jasno proširen s većim brojem mitoza, kao i većim brojem stanica s netipičnim jezgrama, odnosno netipičnog izgleda. Jezgra zauzima polovinu površine stanice.
Displazija teškoga stupnja
(dysplasia gravis et carcinoma in situ; CIN III; SIL visokog stupnja)
Kod teške displazije zahvaćeno je promjenama više od 2/3 debljine epitela. U PAPA testu se stanice kojima je promijenjena jezgra nalaze u svim slojevima stanica.
Kod karcinoma 'in situ' - CIS promjene jezgre se nalaze na svim slojevima stanica, a znaci normalne građe epitela kao i sazrijevanje stanica u potpunosti nedostaju. Razlika prema invazivnom karcinomu je histološke naravi - očuvana je naime 'bazalna membrana', membrana koja razdvaja epitel i vezivno tkivo s krvnim i limfnim žilama koje se nalazi ispod epitela.
Uzroci nastanka abnormalnih promjena
Danas je gotovo sigurno kako se čimbenici koji uzrokuju abnormalnosti stanica i mogući razvoj karcinoma prenose spolnim putem. Više njih smatra se odgovornim, ili barem suodgovornim, a među njima su sperma, parazit Trichomonas vaginalis, bakterija Chlamydia trachomatis, herpes simplex virus (HSV) te humani papilomavirus (HPV). Istraživanja pokazuju kako od svih tih čimbenika humani papilomavirus (HPV) ima značajnu ulogu u nastanku promjena. Kako se HPV prenosi uglavnom spolnim putem, rizik se povećava s većim brojem partnera. Žene koje su rano počele seksualnu aktivnost, koje su imale mnogo partnera ili čiji je partner imao veći broj partnerica pod povećanim su rizikom.
Lažno pozitivni i lažno negativni rezultati
Nalaz može biti i netočan. Lažno je pozitivan kada pokazuje promjene koje objektivno ne postoje, a lažno negativan kada ne pokazuje promjene koje žena ima. Iako se ne događaju često, ovakvi nalazi mogu uzrokovati nepotrebnu zabrinutost, ili pak odgoditi potrebno liječenje.
Međutim, ukoliko žena redovito radi Papa test, na slijedećem testu se može otkriti stvarno stanje i na taj način umanjiti šteta.
Metode za povećanje pouzdanosti Papa nalaza
U travnju 1996. je na konferenciji Consensus Development Conference of Cancer of the Cervix zaključeno kako je polovina lažno negativnih rezultata rezultat neprikladnog uzimanja obriska, a druga polovina lošom interpretacijom rezultata. Iako je konvencionalni Papa test pouzdran u većini slučajeva, na konferenciji je jasno pokazano kako su potrebne nove metode uzimanja uzoraka i očitavanja stanica kako bi se smanjio broj lažno negativnih rezultata.
Jedna nova metoda zove se liquid-based thin-layer slide preparation i može olakšati traženje abnormalnih stanica. Stanice vrata maternice se uzimaju četkom ili drugim instrumentom za prikupljanje. Instrument se ispire u bočici s tekućinom za prezerviranje (očuvanje) stanica. Bočica se zatim šalje u laboratorij gdje automatski tankoslojni uređaj za slajdove priprema slike za gledanje. Dosadašnji rezultati ukazuju da je jednaka ili još osjetljivija nego Papa test. Computer automated readers se također koriste za poboljšanje očitavanja nalaza. Ova tehnologija koristi mikroskop koji prenosi sliku stanice u računalo koje analizira sliku i traži abnormalne stanice.
Ako je nalaz abnormalan, što dalje
Ukoliko Papa test ima dvosmislene ili manje abnormalnosti, liječnik može ponoviti test ili napraviti HPV test za utvrđivanje je li potrebna daljnja obrada. Ukoliko Papa test pokazuje viši stupanj abnormalnosti liječnik može napraviti kolposkopiju, pretragu kod koje se koristi instrument nalik mikroskopu (naziva se kolposkop) za pregled rodnice i vrata maternice. Kolposkop ne ulazi u tijelo. Kolposkopski pregled se može nadopuniti Schillerovim testom. Za ovaj se test vrat maternice premaže otopinom joda (Lugolova otopina). Jod oboji glikogen u pravilnom epitelu vrata maternice u tamnosmeđu boju. Abnormalne stanice nemaju glikogena pa ostaju neobojene, bijele ili žućkaste.
Liječnik može također uzeti mali komad tkiva vrata maternice koji će pregledati patolog. Ovaj se zahvat naziva biopsija i jedini je siguran način za utvrđivanje jesu li te abnormalne stanice karcinom.
Liječenje
Sastoji se od konzervativnog i/ili operativnog liječenja. Konzervativno znači neoperativno, dakle - antibiotsko liječenje pratećih infekcija (uzimanje bakterioloških/virusoloških briseva vrata maternice i terapija prema antibiogramu), opće mjere za jačanje imunološkog sustava (uravnoteženi ritam aktivnosti i odmora, kao i uravnotežena prehrana), lokalna primjena interferona ili lokalnih citostatika (podophyllin). Od alternativnih postupaka preporučuju se aktivacija imunološkog sustava preparatima imele i aloe vera, te dodatak antioksidativnih vitamina prehrani. Za vrijeme liječenja obavezan je zaštićeni spolni odnos (kondom) radi prevencije tzv. 'ping-pong' efekta (partneri prenose HPV i druge čimbenike rizika jedan drugom). Operativne metode se primjenjuju kod težih oblika displazija (CIN III i CIS) koje traju duže vrijeme i ne reagiraju na konzervativno liječenje. Liječnik odlučuje koliko tkiva maternice treba odstraniti i kojom operativnom metodom. Može se odstraniti samo vrat maternice (konizacija) ukoliko su promjene lokalizirane.
Definicija
Papa test je test probiranja (screening test) kojim se uzima obrisak rodničkog dijela vrata maternice, rodnice i kanala vrata maternice, a služi za otkrivanje upale, uzročnika infekcije, abnormalnosti stanica i zloćudnih promjena. Test se još naziva i VCE obrisak (vagina-cervix-endometrij).
Povijest
Metodu bojanja stanica je prije pedesetak godina otkrio američki znanstvenik grčkog podrijetla Papanicolau, po kojem je i nastao naziv PAPA test. Prva klasifikacija nalaza bila je Papanicolauova numerička klasifikacija objavljena 1954. godine.
Izvođenje testa
Papa test se izvodi jednostavno, brzo i bezbolno. Dok žena leži na ginekološkom stolu, liječnik u rodnicu uvodi speculum. Test se sastoji u uzimanju obriska unutarnjih genitalnih organa: drvenom špatulom se uzima obrisak blagim struganjem sa stražnjeg svoda rodnice kao i rodničkog dijela vrata maternice, a pomoću drvenog štapića omotanog vatom iz kanala vrata maternice. Obrisak sa špatule i štapića razmaže se na predmetno stakalce i nakon toga uroni u alkohol radi fiksiranja stanica. Nakon toga se u citološkom laboratoriju (laboratoriju za stanice) obavlja specijalno bojanje uzorka te se obojani uzorak na stakalcu promatra pod mikroskopom i traže se abnormalnosti stanica.
Tko se testira
Papa test radi se ženama koje nemaju simptoma karcinoma niti nalaze koje ukazuju na njegovo postojanje. Test se preporučuje ženama koje su seksualno aktivne ili su dosegle dob od 18 godina. Ukoliko se PAPA kontrola obavlja jednom godišnje smanjuje se rizik umiranja od raka vrata maternice za 90 posto. Optimalna je PAPA-kontrola na 6 mjeseci, obavezna jednom godišnje.
Kada je najbolje vrijeme za test?
Test se provodi kada žena nema menstruaciju, najbolje je 10-20 dana nakon prvog dana zadnje menstruacije, dakle oko sredine ciklusa. Otprilike dva dana prije Papa testa žena treba izbjegavati tuširanje rodnice ili umetanje vaginalnih lijekova, spermicidnih pjena, krema ili želea (osim po preporuci liječnika). To je potrebno jer navedeni postupci mogu isprati ili sakriti promijenjene stanice.
Točnost Papa testa
Točnost PAPA testa je oko 75 do 80 posto, u kombinaciji s drugim metodama (kolposkopija i histologija) točnost raste do 95 posto.
Kakav može biti nalaz
U skladu s aktualnom klasifikacijom, nalaz se može opisati kao:
- uredan
- bez promjena stanica, ali uz upalne promjene i možda vidljive uzročnike upale
- abnormalan nalaz
Što znače abnormalni rezultati
Liječnik često pacijentici rezultat nalaza zna opisati jednostavno kao abnormalan. Međutim, što to znači? Pacijentice su često zabrinute jer odmah pomišljaju na karcinom.
Stanice na površini vrata maternice i rodnice mogu biti abnormalne, a da nisu karcinomske. Abnormalna stanja ne postaju uvijek zloćudna, iako je za neke od njih veća vjerojatnost da će se razviti u tom smjeru.
Abnormalni rezultati obriska vrata maternice se mogu opisati s nekoliko naziva:
Displazija je naziv za promjene koje nisu karcinomske, ali se mogu razviti u karcinom. Displazija podrazumijeva promjene stanica vrata maternice, prije svega jezgara u izgledu, obliku, veličini i intenzitetu obojenosti, kao i smetnje u 'sazrijevanju' epitela. Stanice pod mikroskopom izgledaju promijenjene, ali ne šire se u okolno zdravo tkivo. Razlikuju se tri tipa displazije, blaga, umjerena i teška, ovisno o izgledu stanice pod mikroskopom, odnosno stupnju abnormalnosti. Displazije su prisutne u oko 2 - 5% žena. Njihov maligni potencijal (prijelaz u karcinom) iznosi 10-15%, a ako se radi o CIS 30 - 50%.
Cervikalna intraepitelna neoplazija - CIN
Cervix je vrat maternice, epitel površinski sloj stanica, a neoplazija je novotvorina (abnormalan rast stanica). CIN je dakle novotvorina površinskih stanica vrata maternice. CIN se dijeli u tri stupnja (I - III) kojima se označava debljina zahvaćenosti epitela.
Skvamozna intraepitelna lezija - SIL
Riječ skvamozno odnosi se na tanke stanice na vanjskoj površini vrata maternice. Lezija je oštećenje, a odnosi se na abnormalno tkivo. Intraepitelna lezija znači da su promjene lokalizirane samo u površinskom sloju stanica. SIL se dijeli u dvije kategorije - niski i visoki stupanj. Niski stupanj znači rane promjene veličine, oblika i broja stanice, dok visoki stupanj podrazumijeva pre-kancerozne stanice koje se jako razlikuju od normalnih. U engleskoj terminologiji ove se dvije promjene nazivaju LSIL (low SIL) i HSIL (high SIL).
Atipične skvamozne, onosno glandularne stanice neodređenoga značenja
(ASCUS i AGCUS - atypical squamous /glandular/ cells of undetermined significance)
Ovi se izrazi koriste za opisivanje slučajeva u kojima nije moguće postaviti dijagnozu (zbog, npr. loše tehničke pripreme, jake upalne ili degenerativne promjene na stanicama) pa se nalaz opisuje kao netipične skvamozne ili glandularne (žljezdane) stanice neodređenog značenja (engl. ASCUS i AGCUS). Ove abnormalnosti ne ispunjavaju kriterije za CIN, SIL ili displaziju. Kod prosječno 5-10 % pacijentica nakon daljnjih pretraga se otkriva SIL visokog stupnja ili, rijetko, invazivni karcinom.
Carcinoma in situ
Ovaj izraz podrazumijeva nalaz karcinomskih stanica u površinskom dijelu staničnog sloja, koje se nisu proširile u dublje tkivo.
Karcinom vrata maternice (cervikalni karcinom; invazivni cervikalni karcinom) nastaje daljnjim širenjem karcinomskih stanica dublje u maternično tkivo ili u druga tkiva i organe.
Abnormalne promjene stanica stidnice i rodnice nazivaju se VIN - vulvarna intraepitelna neoplazija i VaIN - vaginalna intraepitelna neoplazija nalik su onima na vratu maternice. Problem je dijagnosticiranje planocelularnog karcinoma stidnice jer su njegove stanice slične normalnim rožnatim stanicama stidnice.
Klasifikacija nalaza
Promjene epitelnih (površinskih) stanica oduvijek su se pokušavale klasificirati u stupnjeve. Papanicolau klasifikacija iz 1954. je numerička, bez predviđanja histološke dijagnoze:
Papa I - uredan nalaz
Papa II - netipične upalne promjene
Papa III - displazija: blaga, srednje teška ili teška
Papa IV - carcinoma in situ
Papa V - sumnja na invazivni karcinom
Dvadesetak godina kasnije javljaju se promjene ove klasifikacije koje uključuju opisnu dijagnozu. Klasifikacija citoloških nalaza vrata maternice "Zagreb 1990" modifikacija je Bethesda sustava iz 1988 "The Bethesda System 1988" sukladna našem zdravstvenom zakonodavstvu i prihvaćena je kao jedinstvena klasifikacija za Hrvatsku 1991. godine:
Displazija lakog stupnja
(dysplasia levis; cervikalna intraepitelna neoplazija - CIN I; skvamozna intraepitelna lezija - SIL niskog stupnja)
Ovaj je stupanj najblaži oblik displazije; promjene koje se vide u PAPA testu su slabo izražene, citoplazma stanica je uredna, a jezgre blago povećane, nepravilnog oblika, jače obojane. Jezgra zauzima više od trećine površine stanice. Kod lake displazije može se, prema iskustvu, očekivati spontanu povlačenje u oko 70% slučajeva unutar 1 godine.
Displazija srednje teškoga stupnja
(dysplasia media; CIN II, SIL visokoga stupnja)
Srednje teška displazija iskazuje se promjenama površnih i dubokih stanica do 2/3 debljine epitela, pri čemu je sloj bazalnih stanica jasno proširen s većim brojem mitoza, kao i većim brojem stanica s netipičnim jezgrama, odnosno netipičnog izgleda. Jezgra zauzima polovinu površine stanice.
Displazija teškoga stupnja
(dysplasia gravis et carcinoma in situ; CIN III; SIL visokog stupnja)
Kod teške displazije zahvaćeno je promjenama više od 2/3 debljine epitela. U PAPA testu se stanice kojima je promijenjena jezgra nalaze u svim slojevima stanica.
Kod karcinoma 'in situ' - CIS promjene jezgre se nalaze na svim slojevima stanica, a znaci normalne građe epitela kao i sazrijevanje stanica u potpunosti nedostaju. Razlika prema invazivnom karcinomu je histološke naravi - očuvana je naime 'bazalna membrana', membrana koja razdvaja epitel i vezivno tkivo s krvnim i limfnim žilama koje se nalazi ispod epitela.
Uzroci nastanka abnormalnih promjena
Danas je gotovo sigurno kako se čimbenici koji uzrokuju abnormalnosti stanica i mogući razvoj karcinoma prenose spolnim putem. Više njih smatra se odgovornim, ili barem suodgovornim, a među njima su sperma, parazit Trichomonas vaginalis, bakterija Chlamydia trachomatis, herpes simplex virus (HSV) te humani papilomavirus (HPV). Istraživanja pokazuju kako od svih tih čimbenika humani papilomavirus (HPV) ima značajnu ulogu u nastanku promjena. Kako se HPV prenosi uglavnom spolnim putem, rizik se povećava s većim brojem partnera. Žene koje su rano počele seksualnu aktivnost, koje su imale mnogo partnera ili čiji je partner imao veći broj partnerica pod povećanim su rizikom.
Lažno pozitivni i lažno negativni rezultati
Nalaz može biti i netočan. Lažno je pozitivan kada pokazuje promjene koje objektivno ne postoje, a lažno negativan kada ne pokazuje promjene koje žena ima. Iako se ne događaju često, ovakvi nalazi mogu uzrokovati nepotrebnu zabrinutost, ili pak odgoditi potrebno liječenje.
Međutim, ukoliko žena redovito radi Papa test, na slijedećem testu se može otkriti stvarno stanje i na taj način umanjiti šteta.
Metode za povećanje pouzdanosti Papa nalaza
U travnju 1996. je na konferenciji Consensus Development Conference of Cancer of the Cervix zaključeno kako je polovina lažno negativnih rezultata rezultat neprikladnog uzimanja obriska, a druga polovina lošom interpretacijom rezultata. Iako je konvencionalni Papa test pouzdran u većini slučajeva, na konferenciji je jasno pokazano kako su potrebne nove metode uzimanja uzoraka i očitavanja stanica kako bi se smanjio broj lažno negativnih rezultata.
Jedna nova metoda zove se liquid-based thin-layer slide preparation i može olakšati traženje abnormalnih stanica. Stanice vrata maternice se uzimaju četkom ili drugim instrumentom za prikupljanje. Instrument se ispire u bočici s tekućinom za prezerviranje (očuvanje) stanica. Bočica se zatim šalje u laboratorij gdje automatski tankoslojni uređaj za slajdove priprema slike za gledanje. Dosadašnji rezultati ukazuju da je jednaka ili još osjetljivija nego Papa test. Computer automated readers se također koriste za poboljšanje očitavanja nalaza. Ova tehnologija koristi mikroskop koji prenosi sliku stanice u računalo koje analizira sliku i traži abnormalne stanice.
Ako je nalaz abnormalan, što dalje
Ukoliko Papa test ima dvosmislene ili manje abnormalnosti, liječnik može ponoviti test ili napraviti HPV test za utvrđivanje je li potrebna daljnja obrada. Ukoliko Papa test pokazuje viši stupanj abnormalnosti liječnik može napraviti kolposkopiju, pretragu kod koje se koristi instrument nalik mikroskopu (naziva se kolposkop) za pregled rodnice i vrata maternice. Kolposkop ne ulazi u tijelo. Kolposkopski pregled se može nadopuniti Schillerovim testom. Za ovaj se test vrat maternice premaže otopinom joda (Lugolova otopina). Jod oboji glikogen u pravilnom epitelu vrata maternice u tamnosmeđu boju. Abnormalne stanice nemaju glikogena pa ostaju neobojene, bijele ili žućkaste.
Liječnik može također uzeti mali komad tkiva vrata maternice koji će pregledati patolog. Ovaj se zahvat naziva biopsija i jedini je siguran način za utvrđivanje jesu li te abnormalne stanice karcinom.
Liječenje
Sastoji se od konzervativnog i/ili operativnog liječenja. Konzervativno znači neoperativno, dakle - antibiotsko liječenje pratećih infekcija (uzimanje bakterioloških/virusoloških briseva vrata maternice i terapija prema antibiogramu), opće mjere za jačanje imunološkog sustava (uravnoteženi ritam aktivnosti i odmora, kao i uravnotežena prehrana), lokalna primjena interferona ili lokalnih citostatika (podophyllin). Od alternativnih postupaka preporučuju se aktivacija imunološkog sustava preparatima imele i aloe vera, te dodatak antioksidativnih vitamina prehrani. Za vrijeme liječenja obavezan je zaštićeni spolni odnos (kondom) radi prevencije tzv. 'ping-pong' efekta (partneri prenose HPV i druge čimbenike rizika jedan drugom). Operativne metode se primjenjuju kod težih oblika displazija (CIN III i CIS) koje traju duže vrijeme i ne reagiraju na konzervativno liječenje. Liječnik odlučuje koliko tkiva maternice treba odstraniti i kojom operativnom metodom. Može se odstraniti samo vrat maternice (konizacija) ukoliko su promjene lokalizirane.
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Papa test
PAPA test
ili citološka analiza vrste, izgleda i abnormalnosti stanica vrata maternice se sastoji u uzimanju obriska vrata maternice, pri čemu se koriste drvena špatula, štapić s vatom i predmetno stakalce, njegovom fiksiranju u alkoholu, i specijalnom bojanju u citološkom laboratoriju. Metodu bojanja je prije pedesetak godina otkrio američki znanstvenik grčkog podrijetla Papanicolau, po kojem je i nastao naziv PAPA test. U stalnoj potrazi za poboljšanjem točnosti u otkrivanju patoloških promjena, znanstvenici su razvili nove tehnologije, čija primjena bi mogla dati više informacija o anomalijama epitela vrata maternice, nego što to može isključivo PAPA test. PapNet test se služi kompjutoriziranim očitavanjem preparata, kako bi se otkrile promjene na stanicama koje je možda citolog propustio. ThinPrep test ili tekući PAPA test podrazumijeva uzimanje uzorka stanica s vrata maternice uz pomoć specijalne četkice i potapanje u bočicu s tekućinom kako bi se spriječilo isušivanje stanica, potom filtriranje i uklanjanje ostataka u citološkom laboratoriju, neposredno prije citološke analize. S novim tehnikama se procjenjuje porast kvalitete u dijagnostici promjena stanica vrata maternice: poboljšanje otkrivanja nenormalnih stanica za 65%, kao i smanjenje broja nekvalitetnih uzoraka za 50%, u usporedbi s običnom tehnikom PAPA testa.
Godišnja PAPA kontrola smanjuje rizik umiranja od raka vrata maternice za 90%. Optimalna je PAPA kontrola na šest mjeseci, obvezna jednom godišnje. Najbolje vrijeme za uzimanje uzorka je oko sredine ciklusa. Ukoliko se promjene otkriju dovoljno rano, liječenje je jednostavno, relativno lako i poštedno. Točnost PAPA testa je oko 75 - 80%, u kombinaciji s drugim metodama (kolposkopija i histologija) točnost raste do 95%.
Abnormalnosti u PAPA testu obuhvaćaju prije svega različite stupnjeve cervikalne displazije - promjene stanica vrata maternice, osobito jezgara (diskarioza) u izgledu, obliku, veličini i intenzitetu obojenosti, kao i smetnje u sazrijevanju epitela, odnosno početni ili mikrokarcinom. Displazije su prisutne u oko 2 - 5% žena. Njihov maligni potencijal (rizik prijelaza u karcinom) iznosi 10 - 15%, a ako se radi o CIS 30 - 50%.
Displazija lakog stupnja - CIN 1
Radi se o najblažem vidu displazije, a promjene koje se vide u PAPA testu obuhvaćaju nalaz diskarioze na superficijalnim stanicama: citoplazma je intaktna i izdiferencirana, a jezgre blago povećane, nepravilnog oblika s hiperkromazijom ili zgrudvanim kromatinom. Kod lake displazije je za očekivati spontanu regresiju u oko 70% slučajeva unutar 1 godine.
Displazija srednje teškog stupnja - CIN 2
Srednje teška displazija obuhvaća nalaz diskarioze na superficijalnim i intermedijarnim stanicama. Promjene inače histološki zahvataju do 2/3 debljine epitela, pri čemu je sloj bazalnih stanica jasno proširen s većim brojem mitoza, kao i većim brojem stanica s atipičnim jezgrama, odnosno atipičnog izgleda
Displazija teškog stupnja - CIN 3
Teška displazija ili CIN 3 zahvaća više od 2/3 debljine epitela. U PAPA testu se diskariotične stanice nalaze u slojevima superficijalnih, intermedijarnih i parabazalnih stanica. Kod carcinoma in situ - CIS diskariotične promjene se nalaze na svim slojevima stanica, a znaci regularne građe epitela kao i sazrijevanje stanica u potpunosti nedostaju. Razlika prema invazivnom karcinomu je histološke naravi - očuvana je naime bazalna membrana, membrana koja razdvaja epitel i vezivno tkivo s krvnim i limfnim žilama koje se nalazi ispod epitela.
Liječenje: Istraživanja pokazuju da se veliki dio abnormalnosti u PAPA testu vraća na normalu bez liječenja, čak i ako je pozitivan nalaz HPV high-risk. Ponekada se PAPA test ipak brzo pogoršava. Upravo iz tog razloga, kod nalaza cervikalne displazije u PAPA testu najvažniji savjet je redovita PAPA kontrola. U slučaju sumnje na prateće infekcije rade se mikrobiološki brisevi (aerobi, anaerobi, mikoplazme, ureaplazme, klamidije, HPV) i provodi liječenje prema antibiogramu.
U liječenju CIN-a prevladava stav o što poštednijem liječenju, koje će omogućiti što ranije "rješavanje" displazije, bez značajnijih ili trajnijih posljedica. S obzirom na znatnu mogućnost spontane regresije nalaza: kod CIN 1 do 60%, kod CIN 2 i CIN 3 prosječno 35%, osobito nakon liječenja upalnih promjena, prvi korak je bakteriološka i virusološka obrada vrata maternice, te liječenje prisutne infekcije. U slučaju nalaza HPV infekcije visokorizičnim tipovima, nužno je načiniti kolposkopiju, a ovisno o kolposkopskom nalazu i biopsiju. Regresija nalaza - povlačenje displazije nakon biopsije iznosi i do 70%.
Kako bi obrada i liječenje pacijentica s CIN-om i na našim prostorima bila standardizirana i u skladu s najnovijim spoznajama medicinske znanosti, od 2001. godine u primjeni je "Revidirani dijagnostičko-terapijski postupnik za premaligne bolesti vrata maternice":
Ljubojević N et al. Improved National Croatian Diagnostic and Therapeutic Guidelines for Premalignant Lesions of the Uterine Cervix with Some Cost Benefit Aspects, Coll Antropol 2001; 25 (2): 467-74
Hrvatski nacionalni postupnik za preinvazivne promjene pločastog epitela vrata maternice
Kod nižih i srednjih stupnjeva displazije opisani su dobri rezultati liječenja niskim dozama prirodnog interferona, s uspjehom terapije do 80%. Glavni cilj lokalnog liječenja inteferonom je inhibicija ugradnje HPV-a u genom još neinficiranih stanica koje izgrađuju sluznicu rodnice i vrata maternice. Razvitkom cjepiva protiv HPV (profilaktičko i terapeutsko cjepivo, trenutačno u III kliničkoj fazi ispitivanja) računa se konačno smanjiti rizik od ove opasne infekcije.
Kod progresije nalaza i perzistencije promjena metoda izbora je dijagnostička (vrlo često istodobno i terapijska) konizacija. U slučaju perzistencije teške displazije: CIN 3 i CIS, kao i kod nalaza CIN 2 koji se ne mijenja dulje od 12 mjeseci preporučuje se konizacija. Svakako tek histološka analiza konusa omogućuje konačnu dijagnozu. U slučaju da bolesno tkivo nije odstranjeno u cijelosti može se načiniti rekonizacija ili histerektomija (odstranjenje maternice). Nakon operativne sanacije neophodne su 3 - mjesečne citološke kontrole, kao i kontrolni HPV bris.
Alternativne mogućnosti: Obzirom na mogućnost spontanog clearance-a humanog papiloma virusa (koji se u slučaju teške displazije nalazi u 99,7% ispitivanih uzoraka) što je praćeno visokim stupnjem samoizlječenja, u svrhu onemogućavanja ping-pong efekta preporučuje se svakako zaštićeni spolni odnos (kondom).
Brojna znanstvena istraživanja upućuju na povezanost niske razine antioksidativnih vitamina A (beta-karoten), E i C, kao i vitamina B kompleksa (osobito folne kiseline) s cervikalnom displazijom kod HPV infekcije. Iz istog razloga se savjetuje povećati unos antioksidativnih vitamina (Carotenoid Complex, Flavonoid Complex, Betaguard) i folne kiseline (Folacin) u prehrani.
Kontraceptivne tablete mogu povećati vjerojatnoću nastanka abnormalnosti epitela, iako je mehanizam nepoznat. Raspravlja se veća seksualna sloboda i veći broj partnera, iako je vjerojatniji mehanizam smanjenje razine B vitamina, odnosno folne kiseline u krvi pri uporabi kontraceptivnih pilula.
Poznat i snažan antioksidativni učinak imaju i preparati aloe vera (Aloe Vera Plus, Aloe Vera Gel). U stimulaciji imunološkog odgovora uz pravilnu prehranu, prekid pušenja i uporabe alkohola, značajnu ulogu igraju i smanjenje stresa, pravilan raspored dnevne aktivnosti i dnevnog odmora, odnosno ugodna dnevna rutina. Stimulacija lokalnog imunološkog odgovora rodnice postiže se regeneracijom i snaženjem prirodne vaginalne flore (Död
ili citološka analiza vrste, izgleda i abnormalnosti stanica vrata maternice se sastoji u uzimanju obriska vrata maternice, pri čemu se koriste drvena špatula, štapić s vatom i predmetno stakalce, njegovom fiksiranju u alkoholu, i specijalnom bojanju u citološkom laboratoriju. Metodu bojanja je prije pedesetak godina otkrio američki znanstvenik grčkog podrijetla Papanicolau, po kojem je i nastao naziv PAPA test. U stalnoj potrazi za poboljšanjem točnosti u otkrivanju patoloških promjena, znanstvenici su razvili nove tehnologije, čija primjena bi mogla dati više informacija o anomalijama epitela vrata maternice, nego što to može isključivo PAPA test. PapNet test se služi kompjutoriziranim očitavanjem preparata, kako bi se otkrile promjene na stanicama koje je možda citolog propustio. ThinPrep test ili tekući PAPA test podrazumijeva uzimanje uzorka stanica s vrata maternice uz pomoć specijalne četkice i potapanje u bočicu s tekućinom kako bi se spriječilo isušivanje stanica, potom filtriranje i uklanjanje ostataka u citološkom laboratoriju, neposredno prije citološke analize. S novim tehnikama se procjenjuje porast kvalitete u dijagnostici promjena stanica vrata maternice: poboljšanje otkrivanja nenormalnih stanica za 65%, kao i smanjenje broja nekvalitetnih uzoraka za 50%, u usporedbi s običnom tehnikom PAPA testa.
Godišnja PAPA kontrola smanjuje rizik umiranja od raka vrata maternice za 90%. Optimalna je PAPA kontrola na šest mjeseci, obvezna jednom godišnje. Najbolje vrijeme za uzimanje uzorka je oko sredine ciklusa. Ukoliko se promjene otkriju dovoljno rano, liječenje je jednostavno, relativno lako i poštedno. Točnost PAPA testa je oko 75 - 80%, u kombinaciji s drugim metodama (kolposkopija i histologija) točnost raste do 95%.
Abnormalnosti u PAPA testu obuhvaćaju prije svega različite stupnjeve cervikalne displazije - promjene stanica vrata maternice, osobito jezgara (diskarioza) u izgledu, obliku, veličini i intenzitetu obojenosti, kao i smetnje u sazrijevanju epitela, odnosno početni ili mikrokarcinom. Displazije su prisutne u oko 2 - 5% žena. Njihov maligni potencijal (rizik prijelaza u karcinom) iznosi 10 - 15%, a ako se radi o CIS 30 - 50%.
Displazija lakog stupnja - CIN 1
Radi se o najblažem vidu displazije, a promjene koje se vide u PAPA testu obuhvaćaju nalaz diskarioze na superficijalnim stanicama: citoplazma je intaktna i izdiferencirana, a jezgre blago povećane, nepravilnog oblika s hiperkromazijom ili zgrudvanim kromatinom. Kod lake displazije je za očekivati spontanu regresiju u oko 70% slučajeva unutar 1 godine.
Displazija srednje teškog stupnja - CIN 2
Srednje teška displazija obuhvaća nalaz diskarioze na superficijalnim i intermedijarnim stanicama. Promjene inače histološki zahvataju do 2/3 debljine epitela, pri čemu je sloj bazalnih stanica jasno proširen s većim brojem mitoza, kao i većim brojem stanica s atipičnim jezgrama, odnosno atipičnog izgleda
Displazija teškog stupnja - CIN 3
Teška displazija ili CIN 3 zahvaća više od 2/3 debljine epitela. U PAPA testu se diskariotične stanice nalaze u slojevima superficijalnih, intermedijarnih i parabazalnih stanica. Kod carcinoma in situ - CIS diskariotične promjene se nalaze na svim slojevima stanica, a znaci regularne građe epitela kao i sazrijevanje stanica u potpunosti nedostaju. Razlika prema invazivnom karcinomu je histološke naravi - očuvana je naime bazalna membrana, membrana koja razdvaja epitel i vezivno tkivo s krvnim i limfnim žilama koje se nalazi ispod epitela.
Liječenje: Istraživanja pokazuju da se veliki dio abnormalnosti u PAPA testu vraća na normalu bez liječenja, čak i ako je pozitivan nalaz HPV high-risk. Ponekada se PAPA test ipak brzo pogoršava. Upravo iz tog razloga, kod nalaza cervikalne displazije u PAPA testu najvažniji savjet je redovita PAPA kontrola. U slučaju sumnje na prateće infekcije rade se mikrobiološki brisevi (aerobi, anaerobi, mikoplazme, ureaplazme, klamidije, HPV) i provodi liječenje prema antibiogramu.
U liječenju CIN-a prevladava stav o što poštednijem liječenju, koje će omogućiti što ranije "rješavanje" displazije, bez značajnijih ili trajnijih posljedica. S obzirom na znatnu mogućnost spontane regresije nalaza: kod CIN 1 do 60%, kod CIN 2 i CIN 3 prosječno 35%, osobito nakon liječenja upalnih promjena, prvi korak je bakteriološka i virusološka obrada vrata maternice, te liječenje prisutne infekcije. U slučaju nalaza HPV infekcije visokorizičnim tipovima, nužno je načiniti kolposkopiju, a ovisno o kolposkopskom nalazu i biopsiju. Regresija nalaza - povlačenje displazije nakon biopsije iznosi i do 70%.
Kako bi obrada i liječenje pacijentica s CIN-om i na našim prostorima bila standardizirana i u skladu s najnovijim spoznajama medicinske znanosti, od 2001. godine u primjeni je "Revidirani dijagnostičko-terapijski postupnik za premaligne bolesti vrata maternice":
Ljubojević N et al. Improved National Croatian Diagnostic and Therapeutic Guidelines for Premalignant Lesions of the Uterine Cervix with Some Cost Benefit Aspects, Coll Antropol 2001; 25 (2): 467-74
Hrvatski nacionalni postupnik za preinvazivne promjene pločastog epitela vrata maternice
Kod nižih i srednjih stupnjeva displazije opisani su dobri rezultati liječenja niskim dozama prirodnog interferona, s uspjehom terapije do 80%. Glavni cilj lokalnog liječenja inteferonom je inhibicija ugradnje HPV-a u genom još neinficiranih stanica koje izgrađuju sluznicu rodnice i vrata maternice. Razvitkom cjepiva protiv HPV (profilaktičko i terapeutsko cjepivo, trenutačno u III kliničkoj fazi ispitivanja) računa se konačno smanjiti rizik od ove opasne infekcije.
Kod progresije nalaza i perzistencije promjena metoda izbora je dijagnostička (vrlo često istodobno i terapijska) konizacija. U slučaju perzistencije teške displazije: CIN 3 i CIS, kao i kod nalaza CIN 2 koji se ne mijenja dulje od 12 mjeseci preporučuje se konizacija. Svakako tek histološka analiza konusa omogućuje konačnu dijagnozu. U slučaju da bolesno tkivo nije odstranjeno u cijelosti može se načiniti rekonizacija ili histerektomija (odstranjenje maternice). Nakon operativne sanacije neophodne su 3 - mjesečne citološke kontrole, kao i kontrolni HPV bris.
Alternativne mogućnosti: Obzirom na mogućnost spontanog clearance-a humanog papiloma virusa (koji se u slučaju teške displazije nalazi u 99,7% ispitivanih uzoraka) što je praćeno visokim stupnjem samoizlječenja, u svrhu onemogućavanja ping-pong efekta preporučuje se svakako zaštićeni spolni odnos (kondom).
Brojna znanstvena istraživanja upućuju na povezanost niske razine antioksidativnih vitamina A (beta-karoten), E i C, kao i vitamina B kompleksa (osobito folne kiseline) s cervikalnom displazijom kod HPV infekcije. Iz istog razloga se savjetuje povećati unos antioksidativnih vitamina (Carotenoid Complex, Flavonoid Complex, Betaguard) i folne kiseline (Folacin) u prehrani.
Kontraceptivne tablete mogu povećati vjerojatnoću nastanka abnormalnosti epitela, iako je mehanizam nepoznat. Raspravlja se veća seksualna sloboda i veći broj partnera, iako je vjerojatniji mehanizam smanjenje razine B vitamina, odnosno folne kiseline u krvi pri uporabi kontraceptivnih pilula.
Poznat i snažan antioksidativni učinak imaju i preparati aloe vera (Aloe Vera Plus, Aloe Vera Gel). U stimulaciji imunološkog odgovora uz pravilnu prehranu, prekid pušenja i uporabe alkohola, značajnu ulogu igraju i smanjenje stresa, pravilan raspored dnevne aktivnosti i dnevnog odmora, odnosno ugodna dnevna rutina. Stimulacija lokalnog imunološkog odgovora rodnice postiže se regeneracijom i snaženjem prirodne vaginalne flore (Död
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Papa test
PAPA test
PAPA test je test (screening test) čiji cilj je što ranije otkrivanje prekanceroznih i zloćudnih stanja grlića materice. U tu svrhu uzima se bris dela grlića materice, i kanala grlića materice, napravi se citološki razmaz u kojem se pod mikroskopom traže znakovi upale, uzročnici infekcije, abnormalnosti ćelija i zloćudne promene. Postupak je u kliničku praksu uveo George Papanicolau 1953., pa se po njemu zove PAPA test.
Ko se i kada treba podrvgnuti PAPA testu
Test se preporučuje ženama koje su seksualno aktivne ili su napunile 18 godina života jednom godišnje (radi lakše evidencije samoj ženi, preporučuje se oko njenog rođendana), a po potrebi i češće. Smatra se da se redovnom godišnjom PAPA kontrolom smanjuje rizik umiranja od raka grlića materice za 90%
Najbolje vrijeme za uzimanje uzorka je sredina ciklusa tj. 10-20 dana nakon prvog dana zadnje menstruacije.
Važno:
2 dana pre odlaska ginekologu žena treba izbegavati tuširanje vagine ili umetanje vaginalnih lekova, spermacidnih pena, krema ili želea (osim po preporuci lekara) budući da navedeni postupci mogu isprati ili sakriti promenjene ćelij.
Interpretacija nalaza PAPA testa
Nalaz može biti:
a) biti uredan,
b) pokazivati upalne promene i eventualno uzroke upale, ali bez promena u epitelnim ćelijama, i
c) biti abnormalan u smislu promenjenih epitelnih ćelija.
Abnormalan nalaz ne znači da žena obavezno ima karcinom, kao ni da takvo stanje bezuslovno prelazi u karcinom, premda neke od tako promenjenih, tzv. displastičnih ćelija imaju veću verovatnoću da postanu zloćudne.
Displazija je stanje u kojem se epitelne ćelije grlića materice svojom veličinom i
izgledom, te sazrevanjem razlikuju od normalnih epitelnih ćelija tog područja, ali još uvijek nisu karcinomske. Međutim, u sebi sadrže potencijal da to postanu (tzv. prekancerozno stanje).
Displazije se nalaze u oko 2-5% žena, a rizik prelaza u karcinom iznosi 10-15% odnosno 30-50% ako se radi o CIS. Naime, displastične ćelije mogu biti više ili manje promenjene, pa se tako razlikuju tri nivoa displazije:blaga, umerena i teška. Često se kao sinonimi koriste i termin CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija), pri čemu u zavisnosti o debljini zahvaćenog epitela postoji CIN I (blaga displazija), CIN II (umerena displazija) i CIN III (teška displazija odnosno CIS tj.
carcinoma in situ). CIS, za razliku od invazivnog karcinoma, nije probio bazalnu membranu (koja razdvaja epitel od vezivnog tkiva s krvnim i limfnim žilama koje se nalazi ispod epitela), pa je još uvijek ograničen samo na epitel.
U nalazu PAPA testa moguće je naići i na termin SIL (skvamozna intraepitelna lezija), koji se takođe odnosi na displastične ćelije grlića materice, pri čemu SIL niskog nivoa(LGSIL od eng. low grade) odgovara CIN-u 1, a SIL visokog nivoa(HGSIL od eng. high grade) uključuje CIN II i CIN III.
Postoji i nalaz atipičnih skvamoznih, odnosno glandularnih (žlezdanih) ćelija neodređenoga značenja (ASCUS odnosno AGCUS) u stanjima kada abnormalnosti ne ispunjavaju kriterijume za CIN, SIL ili displaziju.
Kod prosečno 5-10% pacijentkinja s ovakvim nalazom se nakon daljnjih pretraga otkriva SIL visokog nivoa ili, retko, invazivni karcinom.
Karcinom grlića materice (cervikalni karcinom; invazivni cervikalni karcinom) nastaje kada tumorske ćelije probiju bazalnu membranu i prošire se dublje u maternično tkivo ili u druga tkiva i organe.
Papanicolau klasifikacija je uvedena 1954. i godinama se koristila u interpretaciji nalaza.
Papa I - uredan nalaz
Papa II - netipične upalne promene
Papa III - displazija: blaga, srednje teška ili teška
Papa IV - carcinoma in situ
Papa V - sumnja na invazivni karcinom.
Kasnije zamenjena je klasifikacijom koja veću pažnju pridaje histološkim kriterijima u dijagnostici, te na temelju nje razlikujemo:[/size]
Displazija lakog nivoa (CIN I, LGSIL): promene slabo izražene i to u površinskim ćelijama, čije su citoplazme uredne, jezgre blago povećane, nepravilnog oblika, jače obojene. Jezgra zauzima više od trećine površine ćelije.
Kod blage displazije može se, prema iskustvu, očekivati spontanu povlačenje u oko 50-80% slučajeva unutar 1 godine, čak i uz pozitivan nalaz visokorizičnog HPV.
Displazija srednje teškoga nivoa (CIN II, HGSIL): promene površinskih i dubokih ćelija do 2/3 debljine epitela, pri čemu je sloj bazalnih ćelija jasno proširen s većim brojem mitoza (umnožavanje ćelija), kao i većim brojem ćelija s netipičnim jezgrama, odnosno netipičnog izgleda. Jezgra zauzima polovinu površine ćelije.
Displazija teškoga nivoa (CIN III,CIS, HGSIL): više od 2/3 debljine epitela je zahvaćeno displastičnim promenama, promenjena jezgra nalaze se u svim slojevima ćelija. Kod karcinoma 'in situ' (CIS) znakovi normalne građe epitela i sazrevanja ćelija u potpunosti nedostaju.
PAPA test je test (screening test) čiji cilj je što ranije otkrivanje prekanceroznih i zloćudnih stanja grlića materice. U tu svrhu uzima se bris dela grlića materice, i kanala grlića materice, napravi se citološki razmaz u kojem se pod mikroskopom traže znakovi upale, uzročnici infekcije, abnormalnosti ćelija i zloćudne promene. Postupak je u kliničku praksu uveo George Papanicolau 1953., pa se po njemu zove PAPA test.
Ko se i kada treba podrvgnuti PAPA testu
Test se preporučuje ženama koje su seksualno aktivne ili su napunile 18 godina života jednom godišnje (radi lakše evidencije samoj ženi, preporučuje se oko njenog rođendana), a po potrebi i češće. Smatra se da se redovnom godišnjom PAPA kontrolom smanjuje rizik umiranja od raka grlića materice za 90%
Najbolje vrijeme za uzimanje uzorka je sredina ciklusa tj. 10-20 dana nakon prvog dana zadnje menstruacije.
Važno:
2 dana pre odlaska ginekologu žena treba izbegavati tuširanje vagine ili umetanje vaginalnih lekova, spermacidnih pena, krema ili želea (osim po preporuci lekara) budući da navedeni postupci mogu isprati ili sakriti promenjene ćelij.
Interpretacija nalaza PAPA testa
Nalaz može biti:
a) biti uredan,
b) pokazivati upalne promene i eventualno uzroke upale, ali bez promena u epitelnim ćelijama, i
c) biti abnormalan u smislu promenjenih epitelnih ćelija.
Abnormalan nalaz ne znači da žena obavezno ima karcinom, kao ni da takvo stanje bezuslovno prelazi u karcinom, premda neke od tako promenjenih, tzv. displastičnih ćelija imaju veću verovatnoću da postanu zloćudne.
Displazija je stanje u kojem se epitelne ćelije grlića materice svojom veličinom i
izgledom, te sazrevanjem razlikuju od normalnih epitelnih ćelija tog područja, ali još uvijek nisu karcinomske. Međutim, u sebi sadrže potencijal da to postanu (tzv. prekancerozno stanje).
Displazije se nalaze u oko 2-5% žena, a rizik prelaza u karcinom iznosi 10-15% odnosno 30-50% ako se radi o CIS. Naime, displastične ćelije mogu biti više ili manje promenjene, pa se tako razlikuju tri nivoa displazije:blaga, umerena i teška. Često se kao sinonimi koriste i termin CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija), pri čemu u zavisnosti o debljini zahvaćenog epitela postoji CIN I (blaga displazija), CIN II (umerena displazija) i CIN III (teška displazija odnosno CIS tj.
carcinoma in situ). CIS, za razliku od invazivnog karcinoma, nije probio bazalnu membranu (koja razdvaja epitel od vezivnog tkiva s krvnim i limfnim žilama koje se nalazi ispod epitela), pa je još uvijek ograničen samo na epitel.
U nalazu PAPA testa moguće je naići i na termin SIL (skvamozna intraepitelna lezija), koji se takođe odnosi na displastične ćelije grlića materice, pri čemu SIL niskog nivoa(LGSIL od eng. low grade) odgovara CIN-u 1, a SIL visokog nivoa(HGSIL od eng. high grade) uključuje CIN II i CIN III.
Postoji i nalaz atipičnih skvamoznih, odnosno glandularnih (žlezdanih) ćelija neodređenoga značenja (ASCUS odnosno AGCUS) u stanjima kada abnormalnosti ne ispunjavaju kriterijume za CIN, SIL ili displaziju.
Kod prosečno 5-10% pacijentkinja s ovakvim nalazom se nakon daljnjih pretraga otkriva SIL visokog nivoa ili, retko, invazivni karcinom.
Karcinom grlića materice (cervikalni karcinom; invazivni cervikalni karcinom) nastaje kada tumorske ćelije probiju bazalnu membranu i prošire se dublje u maternično tkivo ili u druga tkiva i organe.
Papanicolau klasifikacija je uvedena 1954. i godinama se koristila u interpretaciji nalaza.
Papa I - uredan nalaz
Papa II - netipične upalne promene
Papa III - displazija: blaga, srednje teška ili teška
Papa IV - carcinoma in situ
Papa V - sumnja na invazivni karcinom.
Kasnije zamenjena je klasifikacijom koja veću pažnju pridaje histološkim kriterijima u dijagnostici, te na temelju nje razlikujemo:[/size]
Displazija lakog nivoa (CIN I, LGSIL): promene slabo izražene i to u površinskim ćelijama, čije su citoplazme uredne, jezgre blago povećane, nepravilnog oblika, jače obojene. Jezgra zauzima više od trećine površine ćelije.
Kod blage displazije može se, prema iskustvu, očekivati spontanu povlačenje u oko 50-80% slučajeva unutar 1 godine, čak i uz pozitivan nalaz visokorizičnog HPV.
Displazija srednje teškoga nivoa (CIN II, HGSIL): promene površinskih i dubokih ćelija do 2/3 debljine epitela, pri čemu je sloj bazalnih ćelija jasno proširen s većim brojem mitoza (umnožavanje ćelija), kao i većim brojem ćelija s netipičnim jezgrama, odnosno netipičnog izgleda. Jezgra zauzima polovinu površine ćelije.
Displazija teškoga nivoa (CIN III,CIS, HGSIL): više od 2/3 debljine epitela je zahvaćeno displastičnim promenama, promenjena jezgra nalaze se u svim slojevima ćelija. Kod karcinoma 'in situ' (CIS) znakovi normalne građe epitela i sazrevanja ćelija u potpunosti nedostaju.
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Papa test
Potrebno mi je tumacenje testa
PAPA II, S.C. 2
Dederlajnovi bacili, neutrofili, intermedijarne i superficijalne plocaste celije
Unapred hvala
PAPA II, S.C. 2
Dederlajnovi bacili, neutrofili, intermedijarne i superficijalne plocaste celije
Unapred hvala
DraganicaN- Broj poruka : 1
Datum upisa : 24.01.2009
Re: Papa test
Da, nalaz II je dobar. Dede. bacili stvaraju kiselinu koja štiti vaginu od bakterija i infekcija .Neutrofiti spadaju u bela krvna zrnca i oni štite organizam od bakteriskih i gljivičnih infekcija. Ja bi rekla da je kod tebe sve ok, ali ipak smo mi "amateri svome gradu" pa ti draga lepo otrči do dr. pa nek ti tačno rastumači Što je sigurno, sigurno je
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Papa test
Pre nekih 10dana sam dobila rezultate papa testa.Na moje opste zaprepascenje IIIa sam grupa!Gin.mi je radio kolposkopiju i video neke blage promene na grlicu.Prvo sam se sokirala i coveka pitala pet puta da li je to rak?!Uvek sam bila IIgrupa,ovo za mene je bio pravi sok.Ali mi je covek rekao da je doslo do promene ali da moze biti i neka upala,ne mora da znaci da je rak.E sad sam ovde dosta toga procitala i skontala sta znaci IIIa grupa.Blaga promena i moze da nestane u roku od godine samo od sebe!!!!Verovatno mi je zato rekao gin.da dodjem posle par meseci pa da odradimo ponovo test ili eventualno da uzmemo uzorak.
Dacaa- Broj poruka : 800
Godina : 41
Datum upisa : 29.07.2009
Re: Papa test
Sto se tice promena koje su bile na grlicu same su se resile!Sad sam opet IIgrupa!!!Nisam nista koristila od lekova.Znaci da i nije bilo nesto opasno.Hvala bogu!
Dacaa- Broj poruka : 800
Godina : 41
Datum upisa : 29.07.2009
Re: Papa test
Hvala Bogu i obavezno da ideš na kontrole!
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Papa test
Daco,hvala Bogu da je tako!
Zene,stvarno redovne kontrole nisu na odmet!
Zene,stvarno redovne kontrole nisu na odmet!
dr mali pariz- Broj poruka : 22885
Godina : 46
Location : mali pariz
Datum upisa : 29.01.2010
Re: Papa test
Priznam da sam kriva za to.Nisam ga radila dve godine,i onda sam slucajno ajde da se prekontrolisem i ono SOK!Bila sam uverena da mi je to bar kako treba,ali eto vidis....To mi je za nauk:)
Dacaa- Broj poruka : 800
Godina : 41
Datum upisa : 29.07.2009
Re: Papa test
Meni je tako jednom stigao rezultat III grupa, ali sam ja nekim čudom bila sigurna da je sestra zamenila uzorke sa ženom pre mene, jer se nešto bila zbunila i odmah po dobijenim rezultatima sam ponovila test i bio je II grupa, kao i svaki sledeći put. A radim PA test na šest meseci jer imam ranicu na grliću.
Milijana- Broj poruka : 5167
Datum upisa : 01.12.2009
Re: Papa test
Milijana pa shta radish sa tom ranicom tolike mesece???
Shto je ne zaledjavash-ako je mala,ili ne spaljujesh,ako je bezobraznija??
Shto je ne zaledjavash-ako je mala,ili ne spaljujesh,ako je bezobraznija??
dr mali pariz- Broj poruka : 22885
Godina : 46
Location : mali pariz
Datum upisa : 29.01.2010
Re: Papa test
A pa, skinula sam ja nju i uradili biopsiju, ali se ona posle 2 godine ponovo navratila.
Milijana- Broj poruka : 5167
Datum upisa : 01.12.2009
Re: Papa test
pa opet morash?
dr mali pariz- Broj poruka : 22885
Godina : 46
Location : mali pariz
Datum upisa : 29.01.2010
Re: Papa test
ne znam, sad treba da idem ponovo.
ne verujem da ću ponovo. Bitno je da je papa u redu i da je biopsija bila u redu.
ne verujem da ću ponovo. Bitno je da je papa u redu i da je biopsija bila u redu.
Milijana- Broj poruka : 5167
Datum upisa : 01.12.2009
Re: Papa test
ma o.k.,bitno je da ti to kontrolishesh,ali ipak mislim...ali dobro,to ja mislim.
dr mali pariz- Broj poruka : 22885
Godina : 46
Location : mali pariz
Datum upisa : 29.01.2010
Re: Papa test
Rezultat Papa testa je druga B grupa kaze mi drugarica babica da je to normalno posle porodjaja, e sad nista ne nadjoh na netu u vezi tog B, a rekla mi je da dodjem za mesec dana da ponovim Papa test????
Nefertari- Broj poruka : 3133
Godina : 41
Location : Istocna Srbija
Datum upisa : 04.08.2009
Re: Papa test
Hej Ciao pa mila i ti isto ovde....
To ti je ovo:
b) pokazivati upalne promene i eventualno uzroke upale, ali bez promena u epitelnim ćelijama
Ili vidi na pocetku PAPA II nista strasno nakon porodjaja.
Vidi medonju Sergeja.Pile malo pirgavo....
To ti je ovo:
b) pokazivati upalne promene i eventualno uzroke upale, ali bez promena u epitelnim ćelijama
Ili vidi na pocetku PAPA II nista strasno nakon porodjaja.
Vidi medonju Sergeja.Pile malo pirgavo....
Republica- Broj poruka : 2478
Godina : 55
Location : Amsterdam
Datum upisa : 01.07.2009
Re: Papa test
Cek, cek pa sa dragim si od juli-avgust 2005.
Mi smo zajedno(moj Zhika i ja) od avgust-sep. 2005.
Mi smo zajedno(moj Zhika i ja) od avgust-sep. 2005.
Republica- Broj poruka : 2478
Godina : 55
Location : Amsterdam
Datum upisa : 01.07.2009
Re: Papa test
Ej Repy draga nisam znala da si i ovde, dzabe ja menjam nikove kad me svi svugde nadju he, he :-) imam i roditeljski dnevnik, otvorila sam Sergeju, kad imas vremena baci pogled. Sad u Julu slavimo petogodisnjicu braka a vec smo 6.5 godina zajedno. Pozdrav Repy i hvala na info!
Nefertari- Broj poruka : 3133
Godina : 41
Location : Istocna Srbija
Datum upisa : 04.08.2009
Re: Papa test
Tu sam tj ovde od jula proshle godine mislim.Doshla zbog Anushke & Nable.
Uzmi one vaginlete za kantarionom i nevenom ako ne krvarish vishe i jedno 2 dana pre novog testa nemoj da se ispiresh onim kako se zove rigatorom i sapunom.Da bi imala verodostojne nalaze.I nemoj jedno 10 dana isto ove vaginalete pre testa.
Hajde pokushacu da nadjem taj dnevnik , gde idem za to na Roditelje?
Uzmi one vaginlete za kantarionom i nevenom ako ne krvarish vishe i jedno 2 dana pre novog testa nemoj da se ispiresh onim kako se zove rigatorom i sapunom.Da bi imala verodostojne nalaze.I nemoj jedno 10 dana isto ove vaginalete pre testa.
Hajde pokushacu da nadjem taj dnevnik , gde idem za to na Roditelje?
Republica- Broj poruka : 2478
Godina : 55
Location : Amsterdam
Datum upisa : 01.07.2009
Re: Papa test
evo ti link za dnevnik https://kutak.forumotion.com/roditeljski-dnevnici-f39/sergejev-dnevnik-t1103.htm
Ne krvarim vise, a stavljacu vagainalete, ja sam ranije natopila kantarion za unutrasnju upotrebu na tampon pa stavim uvece i ujutru ga izvadim ali to sam nesto pre par godina radila kad mi je bio pojacan sekret
Ne krvarim vise, a stavljacu vagainalete, ja sam ranije natopila kantarion za unutrasnju upotrebu na tampon pa stavim uvece i ujutru ga izvadim ali to sam nesto pre par godina radila kad mi je bio pojacan sekret
Nefertari- Broj poruka : 3133
Godina : 41
Location : Istocna Srbija
Datum upisa : 04.08.2009
Re: Papa test
Cao Nefertari!
Ne znam koliko vaginalete kantariona imaju veze sa Pap. Ja ih koristim za pojacan sekret, i pomazu. Tek sad sam uspela da ga eliminisem, od porodjaja na ovamo katastrofa. Reci mi, gde si radila pap, u domu zdravlja ili privatno? Jer ja sam radila u domu zdravlja, i samo su mi rekli II grupa, niko nije spominjao ni A ni B...
Ne znam koliko vaginalete kantariona imaju veze sa Pap. Ja ih koristim za pojacan sekret, i pomazu. Tek sad sam uspela da ga eliminisem, od porodjaja na ovamo katastrofa. Reci mi, gde si radila pap, u domu zdravlja ili privatno? Jer ja sam radila u domu zdravlja, i samo su mi rekli II grupa, niko nije spominjao ni A ni B...
fizikela- Broj poruka : 4
Datum upisa : 18.04.2010
Re: Papa test
Fizikela draga, ja sam Milica83 sa Sc radila sam u Dz, opet sam radila nakon mesec dana i sad je ok druga grupa sam, ali sam zaradila e colli u brisu pa sad pijem antibiotik.
Nefertari- Broj poruka : 3133
Godina : 41
Location : Istocna Srbija
Datum upisa : 04.08.2009
Strana 1 od 2 • 1, 2
Similar topics
» Dabl test, tripl test, markeri hromozomopatija....
» IMUNOLOGIJA - 'TEST LEVEL 2' (tzv. 'Chicago' test)
» Postkoitalni test ili Postcoital test - PCT
» ERA test
» LH test tracice
» IMUNOLOGIJA - 'TEST LEVEL 2' (tzv. 'Chicago' test)
» Postkoitalni test ili Postcoital test - PCT
» ERA test
» LH test tracice
Strana 1 od 2
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu