Majčino mleko

od HappyGirl 13/12/2007, 20:07

Majčino mleko protiv flašice

Majčino mleko Mother10

Šta je najbolje za bebu? Mamino mleko. Slažemo se da je dojenje komplikovanije, da su muke s grudima na početku dojenja velike, ali kada jednom razradite čitav sistem, dojenje će vam predstavljati pravo zadovoljstvo. Naravno,u slučaju da imate mleka.

Ako ste od onih mladih mama koje svoj komfor ne žele nikako da naruše, evo nekoliko razloga koji će vas možda ubediti da počnete da dojite.
Majčino mleko je, u poređenju s gotovim formulama, živa hrana. Ona sadrži hormone, aktivne enzime, antitela i barem 400 drugih jedinstvenih sastojaka. Prilagođava se starosti bebe i potrebama, a svaki obrok pomaže u jačanju bebinog imuniteta. Pogledajte tabelu i uverite se sami.

Masti
MAJČINO MLEKO- Bogato je omega-3 masnim kiselinama potrebnim za izgradnju nervnog sistema, a čija koncentracija s vremenom opada u skladu s potrebama bebe. Bogato je holesterolom koji se potpuno apsorbuje.
FORMULA - Nema holesterola. Lanci masti se ne apsorbuju u potpunosti, na šta ukazuje stolica neprijatnog mirisa.

Majčino mleko Doji10

Belančevine
MAJČINO MLEKO - Ima, mekše belančevine, laktoferin koji čuva creva i komponente koje deluju uspavljujuće.
FORMULA - Ima belančevine koje se teže vare i više opterećuju bubrege. Malo ili ništa laktoferina. Ne deluje uspavljujuće.

Ugljeni hidrati
MAJČINO MLEKO - Bogato je oligosaharidima koji podstiču zdravlje i pravilno funkcionisanje creva.
FORMULA - Deficitarna je oligosaharidima. Neke formule ne sadrže laktozu.

Bela krvna zrnca
MAJČINO MLEKO - Milioni belih krvnih zrnaca u svakom obroku.
FORMULA - Ne sadrži bela krvna zrnca.

Vitamini i minerali
MAJČINO MLEKO - Uopšteno se bolje apsorbuju. Gvožđe se apsorbuje od 50 do 75 odsto. Sadrži više selena koji je antioksidant.
FORMULA- Gvožđe se apsorbuje u procentu od oko 10 odsto.

Majčino mleko Doji111

od HappyGirl 13/12/2007, 20:10

Majčino mleko dobro za inteligenciju Majčino mleko Flasic10

Čak i najsitnijoj prevremeno rođenoj deci trebalo bi davati majčino mleko dok su na intenzivnoj nezi u bolnici jer to izgleda ima pozitivan uticaj na njihov mentalni razvoj, zaključak je jedne američke studije. Istraživanjem je obuhvaćeno 773 američka deteta, rođena između 1999. i 2002. sa izuzetno malom težinom (ispod jednog kilograma). Prevremeno rođena deca u bolnicama se hrane intavenozno, međutim, jednom delu beba obuhvaćenih studijom davano je majčino mleko.

Opšta inteligencija ove dece testirana je kada su dostigla uzrast od dve i po godine, pri čemu se pokazalo da su ona koja su dobijala i majčino mleko inteligentnija od one koja nisu i da je nivo inteligencije bio veći što je bila veća količina majčinog mleka koje je određeno dete dobijalo.

„Ovi nalazi jasno ukazuju da bi, kad god je to moguće, prerano rođenoj deci tokom boravka na intenzivnoj nezi trebalo rutinski davati i majčino mleko”, kaže doktor Duejn Aleksander.

Jedna druga američka studija, obavljena na Univerzitetu Ročester, na uzorku od preko 1.500 mališana, pokazala je de nema osnova za tvrdnje da dojenje, naročito ako je prolongirano, povećava rizik od kasnijeg karijesa mlečnih zuba.

Američki zdravstveni stručnjaci danas mahom preporučuju da se dete doji tokom cele prve godine života, pa i duže ukoliko to žele i majka i dete. (Tanjug)

od Jelence 13/12/2007, 20:49

HappyGirl ::Majčino mleko dobro za inteligenciju

(Tanjug)

Jeste zato sam ja ovako inteligentna,jer sam sisala 3 god i nesto malo Embarassed

jace,ali dobro sta sve za bolju inteligenciju lol!

od HappyGirl 14/12/2007, 19:09

Potrebe za vitaminom D kod dece

Prva godina po rođenju predstavlja delikatan životni period koji karakteriše nesklad između visokih nutritivnih zahteva, neophodnih za rast i razvoj, i uzrasne nezrelosti organizma. Činioci iz hrane u ovoj dobi ne služe samo za zadovoljavanje energetskih potreba, već, zajedno sa unutrašnjom sredinom mladog organizma, definišu buduću sklonost pojavi nekih bolesti, doprinose razvoju intelektualnih funkcija i pomažu socijalnom prilagođavanju. Dojenje, kao proces, i majčino mleko, kao prirodni proizvod mlečne žlezde, odgovaraju potrebama i mogućnostima deteta u ovom osetljivim životnom dobu. Sva dosadašnja naučna iskustva govore u prilog tome da je ishrana na majčinim grudima najbolji početak života.

Majčino mleko je najhranljivije

Za dete koje je rođeno u terminu majčino mleko predstavlja idealnu hranu u toku prvih četiri do šest meseci koja mu obezbeđuje sve hranjive materije, najveći broj vitamina, kao i zaštitne činioce neophodne za normalan rast i razvoj. U prvim nedeljama života, tj. do uspostavljanja normalne crevne flore koja stvara vitamin K, novorođeno dete pokazuje sklonost različitim vrstama krvarenja, zbog čega se ovaj vitamin daje u dozi od 0,5-1 mg neposredno po rođenju. Takođe, tokom čitavog perioda dojenja, u majčinom mleku nema dovoljno vitamina D, što zahteva njegov svakodnevni unos do kraja prve godine života.
Skroman sadržaj gvožđa i drugih mikroelementa u majčinom mleku je, zahvaljujući izvanrednoj iskoristljivosti, uz prenatalno stečene rezerve, kod donesenog deteta dovoljan za obezbeđivanje normalnog rasta i razvoja u prvom polugodištu života. Osim neposredne hranljive vrednosti, majčino mleko pruža dojenom detetu i druge prednosti, kao što su zaštita od infekcija i alergija, a doprinosi i pravilnom psihoemotivnom razvoju. Pored toga, ishrana na majčinim grudima je svakako najpraktičnija, najbezbednija i najjeftinija.
Ukoliko, međutim, majka nema dovoljno mleka, jedina prava alternativa je visoko adaptirana formula kravljeg mleka. Ove formule nastaju kao produkt složenih tehnoloških procesa i po sastavu su, sa aspekta nutritivnih kvaliteta, bliske majčinom mleku. Većina adaptiranih formula sadrži gvožđe i druge mikroelemente u većoj količini nego majčino mleko, kao i optimalan sadržaj svih vitamina, te ih, ukoliko je dete isključivo na ovakvoj formuli, nije potrebno dodatno unositi. Uzimanje običnog kravljeg mleka, dvotrećinskog ili punog, se ne preporučuje zbog brojnih nedostataka tokom čitave prve godine života. Sa navršenih 4-6 meseci, međutim, ni majčino mleko a ni adaptirana formula kravljeg mleka višu nisu dovoljne, te odojčad u ovom periodu zahtevaju uvođenje nemlečne hrane za pravilan rast i razvoj, kao što su voće, povrće, meso i žitarice. Ovakva kompleksna ishrana pokriva dodatne potrebe deteta u energiji, proteinima, mastima, mikroelementima i nekim vitaminima.

Redovni unos vitamina D

Tokom prve godine života, pored kalcijuma i fosfora, svakodnevan i redovan unos vitamina D je neophodan. Njegov nedostatak uzrokuje dobro poznato oboljenje rahitis, koji, osim promena na kostima i zubima, daje i čitav niz drugih zdravstvenih problema, pre svega vezanih za imunitet.
Pored ovoga, prema rezultatima najnovijih istraživanja, deca koja u najranijem uzrastu nemaju dovoljno vitamina D pokazuju u detinjstvu naglašeniju sklonost infekcijama, a kasnije nekim autoimunskim pa i malignim oboljenjima. Osnovni izvor vitamina D je njegovo stvaranje u koži pod dejstvom ultraljubičastih sunčevih zraka određene telesne dužine.
Hrana, izuzimajući ribu, žumance i crnu džigericu, predstavlja relativno skroman izvor vitamina D, pa obogaćivanje pojedinih namirnica ovim vitaminom predstavlja značajan doprinos pravilnoj ishrani. Imajući u vidu činjenicu da je sunčanje veliki rizik za pojavu nekih malignih oboljenja kože, Američka akademija za pedijatriju ne samo da ne savetuje, nego i zabranjuje direktnu ekspoziciju odojčeta Suncu. Zbog toga je svakodnevni unos vitamina D u količini od 400 I.J. neophodan za zadovoljavanje potreba deteta, kako donesenog, tako i rođenog pre vremena. Ukoliko se dete isključivo hrani majčinim mlekom ili uz dohranu adaptiranom formulom, potrebno je samo dodati vitamin D.
Međutim, kada se dete kompletno hrani adaptiranom formulom kravljeg mleka, dodatni unos vitamina D nije potreban, jer ga sve postojeće formule imaju dovoljno. Ishrana neadaptiranim kravljim mlekom se ne savetuje unutar prve godine života, a, ukoliko se to ipak čini, potrebno je detetu svakodnevno dodavati uz vitamin D i vitamine A i C. Unos vitamina D, kao i drugih vitamina, mora biti u okviru datih preporuka, jer kako nedovoljan, tako i preveliki unos može da dovede do ozbiljnih posledica, kao što su oštećenje krvnih sudova i stvaranje kamenaca u bubregu.
Doza vitamina D od 400 I.J. se, osim u dojenačkom periodu, savetuje i detetu u drugoj i trećoj godini tokom hladnijeg polugođa.

od HappyGirl 14/12/2007, 19:22

Od danas te zovemo Jeca pametnica Very Happy

. Ej Jeco pametnico trudnica

koliko ćeš ti da dojiš to tvoje čedo, razmišljaš li o tome?

od HappyGirl 14/12/2007, 19:36

Dojenje ne utiče na opuštenost grudi

Dojenje ne utiče na opuštenost grudi kod žena, već je uzrok tome trudnoća, zaključak je stručnjaka na nedavno održanoj Konferenciji članova Američkog udruženja plastičnih hirurga, prenosi BBC. Prema njihovom mišljenju, stepen opuštenosti grudi povećava se s brojem rođene dece, a važni faktori su pušenje i godine starosti. Autor studije, američki plastični hirurg Biran Rinker rekao je da se nada da će novo saznanje pomoći ženama da ne strahuju za svoj fizički izgled posle perioda dojenja deteta.
Rinker je objasnio da je na zamisao o sprovođenju istraživanja došao nakon što mu je u ordinaciju stizao velik broj pacijentkinja sa zahtevom da im obavi plastičnu rekonstrukciju dojki koje su im se, prema njihovom mišljenju, „opustile zbog dojenja”.
On je zbog toga sa kolegama Univerziteta u Kentakiju odlučio da sprovede istraživanje u kome su učestvovale 132 žene koje su se u periodu od 1998. do 2006. odlučile na zahvat povećanja ili podizanja grudi. Većina žena je bar jednom bila u drugom stanju, a gotovo 60 odsto među njima je bar jednom dojilo dete.
Tim naučnika prikupio je podatke od svake pacijentkinje, među kojima su bili podaci o težini, visini, veličini brushaltera koji su nosile tokom trudnoće i da li su ikada pušile.

Tom prilikom je ustanovljeno da nema razlike u nivou ptoze, što je klinički naziv za opuštenost nekog organa, među ženama koje su dojile i onih koje nisu, ali su ustanovili da se nivo opuštenosti grudi povećavao sa brojem rođene dece, pri čemu je jedan od važnih faktora bilo i pušenje.
„Naime, pušenje razgrađuje vezivnotkivni protein koji se nalazi u elastičnim vlaknima kože, odnosno elastin, koji je odgovoran za zategnutost kože koja ´drži´ grudi”, objasnio je dr. Rinker.
On je napomenuo da jedan od razloga opuštenosti grudi kod nekih žena može biti i korišćenje neodgovarajuće vrste brushaltera. (Tanjug)

od Jelence 24/12/2007, 22:37

HappyGirl ::Od danas te zovemo Jeca pametnica . Ej Jeco pametnico koliko ćeš ti da dojiš to tvoje čedo, razmišljaš li o tome?

Ma nisam ja bas tolika pametnica,a i sramota me je brate mili koliko sam sisala,od sramote retko kome i pricam osim ovako gde moze da procita ko oce lol!

,a ako Bog da pa budem imala mleka razmisljala sam da svoju decu dojim negde do druge godine,to mi je nekako ok,ali videcemo da li ce mi tempo zivota to dozvoliti,pa cu ko ciganke gde god stignem samo izvadim siku i navali maleni

od HappyGirl 5/1/2008, 23:50

Jeco samo da ti imaš mleka da malena lepo ručka. Bolje dojiti i tri godine nego detetu uskratiti taj blagoslov yes

od HappyGirl 6/1/2008, 00:01

Prehrana dojenčadi
Majčino mleko Dggoji10

Kvaliteta prehrane u razdoblju od rođenja pa do prvog rođendana iznimno je važna i izravno se odražava na zdravlje, rast i razvoj dojenčeta.

Majčino mlijeko prva je i najbolja hrana za bebu jer sadrži sve hranjive tvari (bjelančevine, masti, ugljikohidrate, vitamine i minerale) potrebne za njezin rast, a sastav mu se mijenja iz dana u dan prema zahtjevima djeteta.
Dojenje predstavlja jedinstveno iskustvo koje produbljuje odnos majke i djeteta i povoljno djeluje na emocionalni razvoj djeteta.Majčino mlijeko je jedinstvenog sastava za ljudsku vrstu, ne opterećuje dječji probavni sustav i bubrege te sadrži enzime koji olakšavaju probavu i druge vrijedne tvari (npr. imunoglobuline, mikrofage) koje djeluju kao zaštita protiv infekcija i smanjuju mogućnosti alergije. Besplatno je, uvijek na raspolaganju, optimalne temperature i sterilno pa je dijete hranjeno na bočicu izloženije riziku od zaraze mikroorganizmima koji uzrokuju proljev i povraćanje.

Ako vam dojenje teže ide, budite uporni i pokušajte ponovno. Možda vas ovih nekoliko znanstveno dokazanih činjenica obodri da prerano ne odustanete od dojenja:

Ne postoji zamjena za kolostrum (mlijeko koje se stvara prvih nekoliko dana nakon poroda) koji ima jedinstven sastav - sadrži bjelančevine (imunoglobuline i antitijela) koje štite dijete od infekcija u prvim mjesecima života.
Zrelo mlijeko (javlja se nakon prvog mjeseca dojenja) nema isti sastav na početku i pri kraju podoja. Na početku je više vodeno i prozirno (što nikako ne znači da je "slabo"), a pri kraju je bogato mastima (nezasićenim masnim kiselinama) koje daju energiju. Smatra se da "mehanizam kontrole debljanja" djece koja se h rane majčinim mlijekom leži baš u masnoćama (iz mlijeka pri kraju podoja) koje daju sitost pri dovoljnoj količini posisanog mlijeka. Kod hranjenja umjetnim formulama – industrijskim pripravcima - teže je odrediti koliko je djetetu potrebno pa lakše dolazi do porasta težine iznad normalne za djetetovu dob.
Mliječni šećer - laktoza (najzastupljeniji ugljikohidrat u majčinu mlijeku) zadovoljava oko polovicu dnevne djetetove potrebe za energijom, poboljšava apsorpciju kalcija i povoljno djeluje na crijevnu sluznicu.
Ako se majka normalno hrani, majčino mlijeko sadrži sve potrebne vitamine i minerale, a manjak vitamina D (koji se u mlijeku nalazi u nižoj koncentraciji) regulira se davanjem preparata vitamina D (u kapima) dojenčetu tijekom prve godine života i izlaganjem djeteta suncu barem 30 minuta tjedno. Koncentracija željeza u majčinu je mlijeku općenito niska, ali se željezo iz majčina mlijeka dobro apsorbira pa je obično dovoljno za prvih 4 - 6 mjeseci. Tada se preporučuje pregled krvi dojenčeta i po potrebi davanje preparata željeza ili obogaćene hrane.

I ono najljepše, dojenje predstavlja jedinstveno iskustvo koje produbljuje odnos majke i djeteta čime povoljno djeluje na emocionalni razvoj djeteta.

Sve prednosti majčina mlijeka pokazuju se tek nakon što se dijete doji najmanje 4 - 6 mjeseci.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije:

Dojiti na "zahtjev" djeteta - što je kod novorođenčeta obično oko 6 do 10 obroka dnevno, a nakon 2. mjeseca starosti oko 5 do 6 obroka dnevno.
Podoj ne treba biti duži od 20 minuta.
Dojenje do 6. mjeseca starosti te dojenje uz odgovarajuću dohranu što duže (do 1. - 2. godine).

Umjetna prehrana dojenčadi

U slučaju da se iz bilo kojeg razloga (medicinskog ili nekog drugog) odlučite za hranjenje na bočicu, ne hranite svoje dojenče nerazrijeđenim kravljim mlijekom prije navršene prve godine života.

Kravlje mlijeko u odnosu na majčino sadrži:

tri puta više proteina koji se teško probavljaju u još nerazvijenom probavnom sustavu dojenčeta i opterećuju bubrege;
puno više minerala koji opterećuju bubrege;
više zasićenih masnih kiselina koje nadražuju crijevo i slabije se probavljaju od majčina mlijeka.

Zato se preporučuje korištenje industrijskih mlijeka za dojenčad, tj. adaptiranih (koriste se u prvim mjesecima života) i djelomično adaptiranih mlijeka ( koriste se uz dohranu). Tijekom tehnološkog procesa mijenja se kvaliteta i količina hranjivih tvari tako da se kemijski sastav kravljeg mlijeka što više prilagodi majčinom da može zadovoljiti nutritivne potrebe dojenčadi.

Na što treba obratiti pažnju

Kućni pripravci (razrijeđeno kravlje mlijeko, domaće sojino mlijeko, rižina sluz i sl.) nikako ne mogu zamijeniti majčino mlijeko niti industrijske pripravke za dojenčad jer ne sadrže pravilan omjer bjelančevina, masti, ugljikohidrata i vitamina i minerala potrebnih djetetu tijekom prve godine.
Postoje i industrijska mlijeka na bazi soje (sojino mlijeko) i hipoalergena mlijeka (industrijski pripravci obrađeni tako da smanjuju mogućnost pojave alergija).
Većina industrijskih mlijeka obogaćena je željezom jer se povećana učestalost anemije dojenčadi povezivala sa sličnim proizvodima koji nisu bili obogaćeni željezom.

od HappyGirl 6/1/2008, 00:51

Dojenje
Majčino mleko Breast10

Većina ljudi zna da je dojenje korisno za dijete, ali mnogo ih manje zna koliko je izvanredno za zdravlje majke.

Tek krajem prvog mjeseca počinje se stvarati "zrelo" mlijeko, čiji se sastav mijenja tijekom svakog podoja.

Nakon rođenja, majčino mlijeko, kao prva i najbolja hrana potrebna za preživljavanje djeteta, predstavlja nevidljivu pupčanu vrpcu koja povezuje majku i dijete.

Vrlo je važno dojiti odmah, neposredno nakon poroda, ne samo zbog fizičkog aspekta, već i zato što se dojenjem stvaraju neraskidive emotivne veze između majke i djeteta.

Dojenjem majka pruža djetetu ne samo hranu, već i toplinu, sigurnost i zaštitu, koja potiče razvoj njegovih osjetila, omogućuje miran san te pomaže pri socijalizacji djeteta u širu društvenu zajednicu.

Prve upute o dojenju majka bi trebala dobiti već u bolnici, odmah nakon poroda, gdje će medicinska sestra pokazati kako se dijete drži i prinosi prsima.

Sastav mlijeka

Mlijeko koje se stvara prvih nekoliko dana nakon poroda gusto je i žućkasto, a naziva se kolostrum. Još uvijek ne postoji prava zamjena za kolostrum. Jedinstvenog je sastava i sadrži bjelančevine (imunoglobuline i antitijela), koja štite dijete od infekcija u prvim mjesecima života.

"Prijelazno" mlijeko počinje se stvarati tek nakon 5 -10 dana dojenja i u njemu se postepeno smanjuje koncentracija bjelančevina i minerala. Ono je, u odnosu na kolostrum, rjeđe i vodenije, pa često baš u tom razdoblju neupućene majke posežu za bočicom, misleći da imaju slabo, rijetko mlijeko. Ali upravo takvo mlijeko ima optimalni sastav, posebno prilagođen probavnom sustavu i bubrezima djeteta.

Ako niste sigurni jede li dijete dovoljno, postoje znakovi po kojima ćete to prepoznati. Objektivni pokazatelj dovoljne količine mlijeka je učestalost mokrenja djeteta. Dijete bi trebalo mokriti najmanje 10-12 puta dnevno, a ako ipak niste sigurni da li je dovoljno pojelo, konzultirajte svog pedijatra, koji će prema prirastu tjelesne težine ocijeniti dobiva li dijete dovoljno hrane.

Tek krajem prvog mjeseca počinje se stvarati "zrelo" mlijeko, čiji se sastav mijenja tijekom svakog podoja. Na početku hranjenja je vodenastije i prozirnije, a pri kraju je bogato mastima (nezasićene masne kiseline), koje daju energiju. Baš u tim masnoćama, koje su zasitne i zaustavljaju glad, leži kontrola mehanizma debljanja djece. Primjerice, kod hranjenja industrijskim pripravcima puno je teže odrediti koja je količina mlijeka djetetu stvarno potrebno, pa češće dolazi do nakupljanja viška kilograma.

Najzastupljeniji ugljikohidrat u majčinu mlijeku je laktoza, koja zadovoljava oko polovicu dnevnih potreba djeteta za energijom, poboljšava apsorpciju kalcija i povoljno djeluje na crijevnu sluznicu. Općenito, majčino mlijeko je izvor hranjivih tvari i energije, raznih hormona, enzima i faktora rasta, i samim time najbolja hrana u prvim mjesecima života. Idealnog je sastava, koji se mijenja iz dana u dan kako dijete raste, prateći tako njegove zahtjeve za energijom i nutrijentima.

U slučaju da se ipak, iz bilo kojeg razloga, odlučite za hranjenje na bočicu, ne preporuča se hraniti dojenče nerazrijeđenim kravljim mlijekom prije navršene prve godine života, jer se kravlje mlijeko, u odnosu na majčino, bitno razlikuje u svom sastavu. Kravlje mlijeko, naime, sadrži i do tri puta više proteina koji se teško probavljaju u još nerazvijenom probavnom sustavu dojenčeta i opterećuju bubrege, zatim sadrži puno više minerala, koji također opterećuju bubrege, te više zasićenih masnih kiselina, koje nadražuju crijevo islabije se apsorbiraju od onih iz majčinog mlijeka. U tom se slučaju preporučaju umjetne mliječne formule koje su svojim sastavom prilagođene dobi djece.

Prvi dani života

Prvi dani života novorođenčeta izrazito su bitni. Ono je na svijet stiglo iz plodne vode, koja mu je osiguravala stalnu toplinu, mekoću, te prigušivala zvukove. U majčinom trbuhu hranilo se na potpuno drugačiji način. Zato u početku treba imati puno strpljenja, i pustiti dijete da se polako privikne na novo i nepoznato, na novi svijet i novi način hranjenja.

Stoga uklonite sve što bi moglo otežati prilagođavanje. Povucite se u sobu u kojoj vas nitko neće smetati, jer je za dojenje potreban mir. Dojite u položaju koji vam je ugodan, bilo da je to sjedeći ili ležeći položaj, i pravilno namjestite dijete (kako su vam pokazali u bolnici). Ne treba očekivati da će odmah sve ići glatko. I za majku i za dijete dojenje je nešto posve novo, oboje moraju učiti. Budući da se razlikujemo jedni od drugih, neke će bebe odmah početi sisati halapljivo i brzo, dok će sporijima trebati više vremena, poticaja i hrabrenja.

Prvi dani dojenja mogu biti vrlo neugodni: dijete često ne uspijeva samo pronaći bradavicu dojke, gladno je i plače. Samim time, i majka postaje prilično uznemirena, pa dijete plače još više, čime nastaje začarani krug. I samo uz puno, puno strpljenja, koje ima majčinska ljubav, začarani krug će se otvoriti. U tim trenucima najvažnije je da mlada majka ima podršku unutar svoje obitelji.

Tijekom prva dva mjeseca mlijeka ima puno. Čak i ako dijete nepravilno siše, unijet će dovoljno mlijeka. Međutim, oko trećeg mjeseca situacija se mijenja, mlijeka je manje i, ako se beba još uvijek stavlja nepravilno na prsa, neće moći izvući dovoljno mlijeka. Zato je važna uloga rane edukacije (još u rodilištu) o pravilnom načinu dojenja, a nakon dolaska kući velika je pomoć patronažne sestre, i, naravno, iskusnih članova obitelji.

Kako i kada dojiti?

Prema najnovijim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, dojiti treba kad god to dijete želi, kada je gladno i kada plače, što je obično svaka dva do tri sata, a u početku i češće. Neke bebe piju brzo i gotove su za 10 - 15 minuta, dok druge zaspu usred obroka, pa ih treba buditi kako bi ga dovršile.

Ipak, dojenje kraće od 10 ili duže od 40 minuta može predstavljati problem. Kod dojenja kraćeg od 10 minuta postoji opasnost da dijete ostane gladno, a ako je dojenje duže od 40 minuta, dijete može oštetiti bradavice. Optimalna dužina podoja je 20-ak minuta.

Kod svakog dojenja mijenjajte dojke, koristite naizmjence lijevu i desnu, a ako je beba gladna nakon što je posisala, primjerice, desnu dojku, ponudite joj lijevu, ali u tom slučaju sljedeće dojenje započnite s lijevom. Mijenjanje dojke je bitno jer se sastav mlijeka mijenja tijekom podoja, pa je važno da dijete najprije posisa prvo, vodenije mlijeko, a poslije masnije mlijeko, koje se stvara pri kraju podoja. Dojite li, ne morate se brinuti ako dijete ima stolicu nekoliko puta na dan, ili ako je nema po nekoliko dana.

Djeca koja su na prsima brže ogladne i češće traže jesti, jer je majčino mlijeko laganije i probavljivije od drugih vrsta mlijeka i gotovih mliječnih formula. Novorođenče treba dojiti najmanje 8 puta dnevno, a učestalo dojenje potiče stvaranje novog mlijeka. Noćna dojenja, iako predstavljaju napor za majku, u stvari su najvažnija za stvaranje mlijeka, jer se baš tada stvara najviše hormona prolaktina, odgovornog za proizvodnju mlijeka. U prvim mjesecima života preporuča se dojiti najmanje 3-4 puta noću.

Osim majčinog mlijeka, do šestog mjeseca života djetetu nije potrebno ništa od druge hrane i tekućine, pa čak ni u tropskim predjelima (preporuka Svjetske zdravstvene organizacije).

* S obzirom da sve što majka pojede ili popije ulazi u sastav mlijeka, prije nego uzmete bilo kakve lijekove ili kontracepcijske pilule svakako se posavjetujte s liječnikom.

Zdravo za djecu i majke

Većina ljudi zna da je dojenje korisno za dijete, ali mnogo ih manje zna koliko je izvanredno za zdravlje majke.

Djeca koja su na prsima brže ogladne i češće traže jesti, jer je majčino mlijeko laganije i probavljivije od gotovih mliječnih formula.

Dojenje smanjuje rizik od krvarenja nakon poroda, rizik od različitih infekcija, smanjuje rizik od raka jajnika i raka dojke. Majke koje doje mogu za 50 % smanjiti rizik od raka dojke u odnosu na žene koje nisu dojile, pokazuju istraživanja provedena na sveučilištu Yale.

Dojenje je vrlo korisno za dijete iz nekoliko razloga:

štiti dijete od raznih infekcija, bolesti dišnog sustava, upale pluća i proljeva
smanjuje opasnost od smrti djeteta tijekom prve godine života (podaci istraživanja američkog znanstvenog Instituta za okoliš, objavljeni u časopisu Pediatrics). Što je period dojenja duži, to je manji rizik od smrti. Izraženo postocima, dojenje smanjuje opasnost od postneonatalne smrti za 20 posto
smanjuje rizik od astme kod djece koja su dojena duže od 4. mjeseca (podaci
istraživanja Telethon Institute for Child Health Research iz Pertha). Rizik od astme povećao se za 28% kod djece koju su prije 4. mjeseca počeli hraniti
običnim mlijekom
smanjuje rizik od upale slijepog crijeva u djetinjstvu (podaci ispitivanja
napuljskog Sveučilišta Federico II i dječje bolnice Santobono).
Dojenjem se uništavaju bakterije i virusi, ali i jača imunitet djece
smanjuje rizik od bolesti srca u odrasloj dobi (podaci istraživanja britanskih
znanstvenika s Institute of Child Health). Ispitanici koje su majke dojile imali su
zdravije omjere dobrog i lošeg kolesterola.

Sva navedena istraživanja samo nam još jednom, sa znanstvenog aspekta, potvrđuju važnost dojenja u prvim mjesecima života. A o onima nemjerljivima, emocionalnim dobrobitima da i ne govorimo. Djetetu je potreban fizički kontakt s majkom, njezina pažnja i ljubav, isto kao i hrana. Sam čin dojenja pruža mu sve to.

Kontakt i blizina djeteta pomoći će i mladoj majci u razvijanju majčinskog instinkta i sigurnosti oko prepoznavanja i zadovoljavanja potreba djeteta. Zato se dojenje smatra i jednom od važnih mjera prevencije postporođajne depresije.

Jučer, danas, sutra

Tisućama godina kroz povijest, majčino je mlijeko bilo jedina mogućnost prehranjivanja novorođenog djeteta. Brinući se za svoju djecu, majke su ih nosile sa sobom, bilo na rukama ili privezane za tijelo raznim pomagalima, poput marama, traka, nosilica i sl., i dojile ih kad god bi djeca ogladnila.

Suvremeno društvo u mnogim je segmentima olakšalo život, smanjilo razin teškog fizičkog rada, povećalo količine hrane, omogućilo više slobodnog vremena te općenito poboljšalo standard. Ipak, neke dobrobiti suvremenog društva možda su samo na prvi pogled - dobre.

U odnosu između majke i djeteta štošta se promijenilo unazad nekoliko generacija. Dijete se odmah nakon poroda odvaja od majke, spava samo u svojoj sobi, krevetiću ili kolijevci, dojenje se napustilo (koristi se bočica), igra se u zaštićenoj ogradici, utopljuje u odjeću koja ga grije umjesto majčinog tijela i pušta ga se da kontaktira s okolinom strogo selektivno. Sve to djeluje previše sterilno i umjetno, a stvarne posljedice na ljudsko biće koje prolazi kroz tu preobrazbu još nisu do kraja sagledane.

Danas se stanje donekle mijenja. Srećom, sve se više podiže razina svijesti i jača želja da postanemo ne samo komforno, već i humano društvo. Tako je u razvijenim zemljama ponovo prisutan trend povećanja broja dojene djece. Teži se humanom (neinterventnom) rađanju, kojemu mogu prisustvovati i očevi (rađanje kod kuće, u vodi, u položajima koji odgovaraju ženi...), povećava se broj tzv. baby friend bolnica, u kojima je moguć cjelodnevni smještaj djeteta uz majku (rooming in) i dojenje odmah nakon poroda. Sve se više koriste razne nosiljke i marame u kojima majka može svoje dijete nesmetano nositi i pružiti mu toplinu, zaštitu i fizički kontakt, a pritom imati slobodne ruke za druge poslove.

S obzirom da je danas sve više žena zaposleno i da se ubrzo nakon poroda vraćaju na posao, mnoge majke pokušavaju pronaći mogućnost da nastave s dojenjem. I u hrvatskom Zakonu o radu postoji mogućnost izbora – ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta (od dva sata) ako žena radi puno radno vrijeme (pravo se može ostvariti do navršene prve godine djeteta). U praksi je to često teško izvedivo, no pomaci su, iako mali, vrlo bitni.

Sve u svemu, čini se da je povratak tradiciji u trendu. Ipak nam predstoji još dosta toga, između ostalog i "borba" s dvostrukim moralom društva u kojem je sasvim prihvatljivo vidjeti golu ženu na naslovnicama, a istovremeno nije prihvatljivo vidjeti ženu - majku koja doji svoje dijete na javnim mjestima (ili njezine slike u medijima). Dojenje je prirodno pravo djeteta i slobodan izbor svake majke; ne nešto sramotno ili prosto, već nešto istinski lijepo i drevno.

od HappyGirl 6/1/2008, 14:35

Ishrana u periodu dojenja

Majčino mleko Dojenj10

Period dojenja je prelep period za mladu majku. Beba je ovde, rođena je, možemo je dodirivati, kupati, hraniti. Gledamo svakodnevno kakao ona napreduje. Dojenje je najzdraviji način ishrane dojenčeta. Ali, baš zato i u tome periodu treba ishrani posvetiti posebnu pažnju, jer još uvek majka jede i za sebe i za svoju bebu.Ne mislim dvostruku količinu hrane, nego mora brižljivo birati hranu da zadovolji i svoje potrebe i potrebe deteta.

Sastav majčinog mleka jako zavisi o ishrani majke. U mleko dolazi uglavnom sve što majka jede. Poznato je da dojilja mora izbegavati neku hranu jer neki njeni sastojci mogu preći u mleko i izazvati nepoželjne reakcije deteta. To je uglavnom hrana koja nadima, npr. grašak i ostale mahunarke, hrana koja je preterano začinjena, a osetljivoj dečici smeta i salata i sirovo povrće. Dojilja treba piti mnogo tečnosti / voda, biljni čajevi/ i jesti mnogo supe sa povrćem da bi nadoknadila tečnost izgubljenu mlekom i omogućila stvaranje novog mleka.

Prema preporukama američkog National Research Councila dojilja treba dodatnih 500 kcal za stvaranje mleka. Takođe treba u proseku 50% više kalcijuma, gvožđa i folne kiseline, a 10 do 25% više proteina, magnezijuma, joda, cinka, selena, vitamina C i vitamina E, B-1 i B-2 u odnosu na potrebe žena koje nisu trudne. Interesantan je podatak da majčino mleko sadrži relativno niske vrednosti gvožđa i da se te vrednosti slabo menjaju sa povećanim unosom gvožđa. Očito je priroda isplanirala da dojenčadi treba manje gvožđa, verojatno su i zato zalihe novorođenčeta velike u odnosu na njegovu masu. Ipak, i u ovom periodu žena treba paziti i na gvožđe zbog smanjenih zaliha u trudnoći. Potrebe za ostalim vitaminima i mineralima su čak veće nego u trudnoći.
Kao i u trudnoći pušenje je zabranjeno. Nikotin prelazi u mleko i vaše dijete puši sa vama i razvija sve rizike vezane uz pušenje. Pušačice imaju još veće potrebe za vitaminima C, -12, beta karotinom i cinkom. Zbog svega navedenoga, dobar izbor za dojilje je uzimanje suplemenata, naročito onih pripremljenih specijalno za njih.

(V. Gašparević Ivanek, mr. pharm.)

od HappyGirl 8/1/2008, 09:49

Najbolje za moju bebu

Majčino mleko Baby_e11

Koja je hrana najbolja za moje dijete? A kako je bilo nekada? Kada je nastala prva adaptirana hrana? Flašica? Duda?
Dilema i polemika oko hranjenja beba je uvijek bilo i uvijek će biti. Roditeljskim nedoumicama danas pomažu brojne analize, studije i spoznaje. Danas više nego ikada poznajemo dječje potrebe.

Daleka prošlost

Kada bi se vratili daleko u prošlost, majčino mlijeko je bilo dominantna i najuspješnija dječja hrana sve do razvoja znanosti, pedijatrije, industrije, pojave hladnjaka i adaptiranih mlijeka za dojenčad koja sadrže nutritivne tvari u sličnim omjerima kao i majčino mlijeko. Val razvoja dječje hrane i ostalih pratećih rekvizita započeo je zajedno s industrijalizacijom i intenzivnijim zapošljavanjem žena:
• 1800. g. staklena bočica za hranjenje ugledala je svjetlo dana.
• 1845. g. prva gumena bradavica, preteča današnjoj "sofisticiranoj" dudi.
• 1856. g. je patentirano prvo kondenzirano mlijeko.
• 1885. g. analizom dobiven sastav ljudskog mlijeka: 1,1% proteini, 4,7% masnoće i 6,2% šećeri. Time se otvaraju vrata adaptiranom mlijeku sastava vrlo sličnog majčinom.
Duža ili kraća razdoblja dojenja su u mnogome ovisila i o ponudi prehrambenih namirnica, bogatstvu pojedinaca, životnom stilu i folkloru. Razlikovala se i prehrana dojenčadi u Europi od one recimo u Africi, kao i ona ruralnih i urbanih sredina.
Dječji se organizam često, u neznanju, ali i zbog nedostatka adekvatnih namirnica, tretirao kao i odrastao, a obroci su bili tek količinski nešto manji.
Danas se zna da je uz hranjenje mlijekom, podjednako važno i pravovremeno i postepeno uvođenje novih namirnica, uz izbjegavanja onih visokoalergenih kroz prvu dječju godinu.
Tako su recimo naši preci već vrlo rano svojoj djeci davali kravlje mlijeko, žitarice, jagode, gljive, med, a ponegdje se na selu znao u nespretnim dječjim ustima naći i čvarak ili komadić slanine. Desni su nam znali trljati rakijom ili vinom kod rasta zubića. Danas te namirnice u dječju prehranu zbog visoke alergenosti, teške probavljivosti ili kao što je to slučaj s alkoholom potpune neprikladnosti, uvodimo postepeno, s puno pozornosti ili ono potonje nikako.
U naše doba je industrija dječjih kašica i adaptiranog mlijeka tako uzela maha da je bilo gotovo popularnije djecu hraniti nadomjescima, nego dojiti. Naša su nadohrana često započinjala već s 2 mjeseca starosti. U tom uzrastu smo već pili voćne sokove, primjerice one od naranče, u keksićima grickali orahe, jeli žitarice s glutenom, a nije bilo ni ozloglašeno spavanje uz flašicu slatkog napitka bez obzira na posljedice po mliječne zubiće.
I dok bi neki rekli - što nam nedostaje, odgovarajuće studije su upozorile na manjkavost takvog brzog uvođenja novih namirnica. Danas znamo da se dječji organizam u razvoju razlikuje u svojim prehrambenim potrebama od odraslog i da ga tako treba i tretirati.

Danas
Većina je razvijenih zemalja prihvatilo preporuke UNICEF-a koje savjetuju hranjenje beba isključivo majčinim mlijekom do 6. mjeseca života, a tek nakon toga postupno uvođenje dohrane. Danas smo svi svjesni da je majčino mlijeko prva i najbolja hrana za bebu, idealno prilagođena hranjivim tvarima. U prilog majčinom mlijeku ide i to što mu i sastav iz dana u dan odgovara zahtjevima djeteta. Nije li to čudesno?!

No ne smijemo zaboraviti da neke majke nisu u mogućnosti dojiti svoju djecu.
Manje je čudesno za majku i dijete kad se izgubi mlijeko, kad dijete odbija dojenje, kad majka iz nekog zdravstvenog razloga ne smije i ne može nastaviti s dojenjem djeteta i drugo. Na svu sreću, danas postoji relativno bezbolno rješenje i za taj problem. Sofisticirani adaptirani nadomjesci za majčino mlijeko učinit će da djeca rastu dobro i kvalitetno kao i ona hranjena majčinim mlijekom.
Svejedno hranite li dječicu flašicom ili dojite, primite ih u topao zagrljaj - od toga se dobro raste!

Dohrana
Dijete je između 6-10. mjeseca života najspremnije prihvatiti nove namirnice, a organizam je u to vrijeme dovoljno sazrio i treba neke nove, energetski snažnije namirnice. Danas se zna da je uz hranjenje mlijekom podjednako važno i pravovremeno i postepeno uvođenje novih namirnica, uz izbjegavanja onih visokoalergenih kroz prvu dječju godinu.
Duža ili kraća razdoblja dojenja su u mnogome ovisila i o ponudi prehrambenih namirnica, bogatstvu pojedinaca, životnom stilu i folkloru.
Prve kašice su obično od voća i povrća. Slijede ih kašice od žitarica (kasnije one s glutenom), potom meso, sir, jogurt, vrhnje i jaja. Više nego preporučljiv je fingerfood za bebe ili hrana u štapićima. S njome će vaša beba pridobiti nove motoričke sposobnosti, dobro se zabaviti i vježbati žvakanje, a od neprocjenjive je važnosti i za zube.
Nove spoznaje u pedijatriji i dojenačkom nutricionizmu donose uvijek i nužne zaokrete i ukazuju na tekuće manjkavosti. Ostaje nam da budemo u tijeku i oslonimo se na vlastite instinkte.

Za kraj
Uz pitanja svake majke da li će moći dojiti dijete i koji adaptirani nadomjestak je najbolji, stoji i niz drugih pitanja. Nemojte ta pitanja nikako zanemarivati. Svako pitanje je s pravom i niti jedno nije uzalud. Mi nismo pokušavali odgovoriti na pitanja, vjerujući da je najbolje da odgovore otkrivate sami, postepeno, uz savjete stručne osobe i poštujući specifičnosti vašeg djeteta. Informirajte se, ako treba potražite pomoć i najvažnije, osluhnite vaše dijete i kada je prehrana u pitanju. Tako su činili, više ili manje, ali uglavnom uspješno, i naši preci.

od HappyGirl 11/1/2008, 22:49

Dojiti ili ne?

Majčino mleko Dojenj10

Dojenje je vaše pravo, a ne vaša obveza!
Ako vi to ne želite, nitko vas na to ne može natjerati. Međutim, objektivno gledajući, puno je više razloga zbog kojih bi ste se trebali odlučiti za dojenje. Odluke o nedojenju, osim ako nije u pitanju zdravstveni problem, uglavnom su vezane za komociju majke.

Odnosno:

· Majka nije toliko vezana uz dijete i uvijek ga može nahraniti netko drugi.
· Prehrana na bočicu olakšava povratak seksualnom životu (hormoni laktacije mogu isušivati rodnicu, a nekim parovima istjecanje mlijeka iz grudi može biti gadljivo).
· Ne morate paziti što ćete jesti i hoće li to utjecati na dijete, a možete i nesmetano ići na dijetu.
· Majka se boji da za to nije sposobna ili da nema dovoljno mlijeka.

S druge strane, puno je više razloga zbog kojih bi trebali dojiti:

· Majčino je mlijeko najbolja hrana za dijete!
· Stavljanjem djeteta na prsa unutar nekoliko sati nakon poroda pružit ćete mu prvu imunizaciju.
· Svaka je žena sposobna dojiti, sve ovisi o njezinoj volji i upornosti.
· Veličina grudi nema nikakve veze s umijećem dojenja!
· Žene ne mogu dojiti samo u slučaju nekih bolesti (aktivne TBC, AIDS-a) i konzumiranja diferentnih lijekova (amethopterin, bromcriptine, clemastin, ...).
· Dojenjem razvijate djetetove osjete dodira, njuha i okusa.
· Djetetu pružate kratkoročne i dugoročne beneficije (pročitajte 76 razloga koji idu u prilog dojenju)
· Barem pokušajte, možete prekinuti u bilo kojem trenutku ako shvatite da ipak niste stvoreni za to!

od Jelence 4/8/2010, 13:06

DECA HRANJENA MAJCINIM MLEKOM SU ZDRAVIJA
Deca
koja su se hranila majčinim mlekom imaju manju sklonost ka malignim i
hroničnim bolestima, kao što su dijabetes, astma i ekcemi.

Dr Ljilja Petrović-Stanković, neonatolog u
Ginekološko-akušerskoj klinici „Narodni front” je, povodom Svetske
nedelje dojenja, kazala da majčino mleko nema zamenu i da se u njemu
nalaze antitela koja povećavaju otpornost organizma i dodala da ono
obezbeđuje bliskost između deteta i majke.

„Mleko kojim majka doji dete prečistilo se u njenom organizmu
i ne može da bude izloženo bilo kakvom dejstvu spoljašnje sredine, kao
kada je u pitanju kravlje, adaptirano ili drugo mleko”, istakla je ona.

Dr Petrović-Stanković je ukazala da se i pre 70 godina kravlje
mleko uzimalo samo ako je majka životno ugrožena ili ne može da doji, a
čak i tada se pribegavalo tome da se dete hrani mlekom neke dojilje ili
žene bliske porodici.

Većina doktora pokušava da majkama ukaže na prednosti dojenja,
ali su marketing i priče da grudi neće biti lepe ako majka doji dete,
kao i moda flašica, uticali da sve veći broj žena posle kratkog perioda
dojenja prelazi na adaptirano mleko.

Umesto da adaptirano mleko bude nužna zamena, ono postaje
osnovna hrana, tako da deca ne dobijaju šansu koju im je priroda dala.
Majčino mleko treba da bude produžetak simbioze majke i deteta, bar
prvih šest meseci, podseća dr Petrović-Stanković.

Povodom obeležavanja Svetske nedelje dojenja, udruženje
„Roditelj” će u četvrtak, 5. avgusta, održati okrugli sto sa ciljem
otvaranja diskusije u javnosti o tome da li i na koji način može da se
podigne procenat dojenih beba u Srbiji, najavila je predsednica tog
udruženja Dragana Soćanin.

U nedelju, 8. avgusta, na Zemunskom keju biće održana javna
manifestacija „Prijatelji bebama od prvog trenutka”, rekla je ona i
dodala da će se tom prilikom okupiti majke koje doje, zdravstveni
stručnjaci i ostali pojedinci i institucije koje promovišu i podržavaju
dojenje.

„Na samoj manifestaciji trudnice i majke će moći da dobiju
savete o dojenju i ishrani beba, od stručnih saradnika i vršnjačkih
savetnica Udruženja ´Roditelj´ i da razmene iskustva sa drugim
majkama”, rekla je ona i dodala da su manifestaciju podržali Gradski
sekretarijat za zdravstvo i opština Zem

od Sponsored content

Majčino mleko

Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko

Re: Majčino mleko