Voće u ishrani beba i dece

Kaša od banane

Banana krem

Kašica od jabuka

Kašica od banane i jabuka

Kajsija

Borovnica

• 2/3 šolje borovnica
• 4 šolje vode
Kuvajte borovnice u vodi dok tečnost ne proključa. Tada borovnice ocedite i stavite u blender pa ih pasirajte. Po potrebi kašicu razredite sokom u kojem su se borovnice kuvale.

Dinja

• 1/4 šolje zrele, očišćene i iseckane dinje

Paradajz

Kaša od banane i narandže

Kaša od breskve i jabuke

Pečene jabuke

Kaša od banane i ribizle

Voćna užina

Kašica od kivija

Borovnica - banana - jogurt

Zabavna voćna salata

Voćni tofu

E pa kad si tako vredna zasluzila si da te Gospod blagoslovi jednim malim bebcem kome ces spremati sve ovo sto si napisala

:aa1:

Nemoj da mi se tu stidis kad je tako,i molicu Boga za to.

Voćni sokovi



Sok predstavlja dobar izbor za djecu koja vrlo teško uključuju voće u prehranu ili su usmjerena na svega nekoliko vrsta.
Voćni sokovi su, uz prilagođene čajeve, prvi obroci s kojima se dijete susreće nakon mlijeka. Svojevrsna su "prijelazna" faza za bebe u prehrambenom smislu. Poslije višemjesečnog slatkog, ali neutralnog mliječnog obroka, široki svijet okusa upoznaje se preko sokova.
U vrijeme privikavanja na sokove, maloj djeci se predlažu sokovi od samo jedne vrste voća. Privikavanje započnite s nekoliko žličica soka.
Sokove dobivamo istiskivanjem vodenog dijela iz zrelog i neoštećenog ploda. Dijelimo ih na bistre i kašaste. Pri cijeđenju soka iz zrelog ploda možemo odvojiti celulozni dio od tekuće faze uz pomoć stroja ili ručno.
Voćni sokovi su lako probavljivi, ugodni i nutritivno bogati. Oduvijek su zauzimali važno mjesto u prehrani djece i rekonvalescenata. Svojom energijom savršeno dopunjuju dnevne obroke. Za optimalan rast i razvoj djece neophodni su vitamini i minerali, a svakodnevnim konzumiranjem voća i sokova možemo zadovoljiti potrebe mladog organizma.
Preporuke WHO su dvije do četiri porcije voća na dan. Upravo pijenjem soka od pojedinih vrsta voća možemo ispoštovati ovaj savjet tijekom cijele godine. Sok je dobar izbor za djecu koja vrlo teško uključuju voće u prehranu ili su usmjerena na svega nekoliko vrsta.

Nutritivna vrednost nekih sokova

Među najpopularnije ubrajamo sokove od agruma, koji imaju veliku nutritivnu vrijednost.


Sok od naranče: ima energetsku vrijednost od 120 kcal u 250 g ili jednoj čaši soka. Sadrži vitamine B skupine, koji su potrebni za izgradnju proteina i crvenih krvnih stanica; oko 500 IJ (internacionalnih jedinica) vitamina A i 120 mg vitamina C. Sok od naranče izvrstan je izvor kalija (170 mg u 250 g), kalcija, magnezija te fosfora, cinka i selena.

Sok od mandarine: u 250 g ima 100 kcal, 1 030 IJ vitamina A, te vitamine B skupine i 80 mg vitamina C, što odgovara dnevnim preporukama ovog vitamina.



Sok od jabuke: energetska vrijednost u 250 g je 120 kcal. Ugodnog je i osvježavajućeg okusa, a dobro se slaže i s drugim voćnim sokovima.

Sok od breskve - gusti: u čaši od 250 g ima 140 kcal. Vrlo je bogat A vitaminom, sadrži vitamine B skupine, vitamin C i veliki broj minerala.

Sok od kruške - gusti: ima 150 kcal u 250 g. Ugodnog je okusa i dobro prihvaćen kod djece.

Sok od marelice - gusti: u 250 g, što odgovara jednoj čaši, ima 140 kcal, a pravo je bogatstvo vitamina A (u navedenoj količini gustog soka od marelice ima ga 3 300 IJ). Najkorisniji ljetni sok, koji čuva kožu od štetnih posljedica djelovanja sunčevih zraka. Kao i većina drugih sokova, izvor je kalcija, bakra, željeza, cinka, fosfora, magnezija, mangana i kalija.



Sok od grožđa: ima oko 150 kcal u 250 g. Od drugih se sokova ističe sa 100 mg selena, te je sa sokom od naranče (koji ima 140 mg selena po čaši) preporučljiv izvor selena.


Sokovi, uz navedene hranidbene vrijednosti, imaju i obilje fitokemikalija, čiji je povoljan utjecaj na organizam i znanstveno potvrđen. Antioksidansi iz voća čuvaju stanice od slobodnih radikala i degenerativnih promjena.

Koji sok izabrati?

Sok je dobar izbor za djecu koja vrlo teško uključuju voće u prehranu ili su usmjerena na svega nekoliko vrsta.
Maloj djeci predlažu se sokovi od jedne vrste voća u vrijeme privikavanja na sok. Prilikom prvih unosa pojedinih vrsta sokova u organizam potrebno je započeti s manjim količinama. Sve češće nutritivne alergije potiču na dodatan oprez. Upravo stoga, za malu djecu nisu preporučljivi miješani sokovi dok se ne ustanovi odnos spram pojedinog voća koje se uvodi u dječju prehranu.
Sokove možemo razrijediti dodavanjem vode koju smo prethodno prokuhali i ohladili.
Kod veće djece u razvoju miješani sokovi od nekoliko vrsta voća su dobar odabir, jer se izbjegava monotonija okusa, a moguća je prilagodba želji djeteta iz sezone u sezonu, kako se voće smjenjuje. Ukoliko u voćni sok (npr. naranča i ananas) umiješate bananu, dobit ćete savršen obrok za školarca u žurbi.
Možete se poigrati i s dodacima soka od selena, peršina i sl., što se posebno predlaže djeci pri velikim naporima (plesači, sportaši, glazbenici, planinari...).

Važno je imati na umu da:

- Sok mora biti svježe pripremljen ili iz originalnog pakiranja netom otvorenog prije konzumiranja.
- Voće i sokove od voća u prehranu male djece uvoditi isključivo uz dogovor s liječnikom.

Nikada ne sladiti sokove koje pripremate kod kuće

Deca nisu gojazna od čistog voćnog soka



Ako dete pije čist voćni sok neće postati debelo niti povećati rizik da bude gojazno, već će samo obezbediti neke od osnovnih prehrambenih materija i imati više izgleda da održi zdravu kilažu, tvrde američki stručnjaci s Medicinskog koledža "Bejlor" (Baylor) iz Hjustona.

Oni su do ovog zaključka došli analizirajući podatke o potrošnji soka 3.618 dece starosti od dve do 11 godina.

"Ima bar sedam studija, osim ove, koje pokazuju da ne postoji veza izmedju konzumiranja stoprocentnog voćnog soka i gojaznosti kod dece", kaže Terisa Niklas specijalista za dečiju ishranu i vodja pomenutog istraživanja.

Deca u Americi starosti od dve do 11 godina, ne samo da ne uzimaju previše čistog voćnog soka nego ga ne konzumiraju dovoljno. Čak 57 odsto malih ispitanika uopšte ne pije čist voćni sok.

Prema preporukama Američke akademije pedijatara, deca bi trebalo da uzimaju 4,1 uncu (oko pola čaše) čistog voćnog soka dnevno. Hjustonski stručnjaci ustanovili su da samo 13 odstro američke dece pije znatno veće količine čistog voćnog soka (12 ili više unci), ali ni to nema negativno dejstvo na njihovu kilažu.

Šta više, dvogodišnjaci i trogodišnjaci koji konzumiraju najviše čistog voćnog soka izloženi su gotovo tri puta manjem riziku da imaju preteranu telesnu težinu od mališana koji takav sok uopšte ne piju.

Pored toga, kod te dece se registruje veći unos C vitamina, kalijuma, magnezijuma, folata, vitamina B6 i gvoždja, a manji ukupnih masti, zasićenih masnih kiselina, natrijuma i dodatnog šećera.

Deca koja piju čist voćni sok takodje su sklonija da jedu i sveže voće.


Mutni sok od jabuke zdraviji od bistrog
Nova studija poljskih naučnika otkriva da je mutni sok od jabuke bogat antioksidansima, zbog čega je četiri puta zdraviji od bistrog soka od jabuke.

Prilikom uporedjivanja bistre i mutne vrste soka od jabuka naučnici su otkrili da mutni sok sadrži četiri puta veću koncentraciju polifenola u odnosu na bistri sok od jabuke.

Američki naučnici sa Univerziteta Masačusets su utvrdili da umereno konzumiranje soka od jabuka može u mozgu dovesti do povećanja nivoa neurotransmitera, koji utiče na poboljšanje pamćenja.

Uprkos tvrdnjama naučnika, proučavanje tržišta je pokazalo da potrošači, ipak, više kupuju bistri sok od jabuke, verovatno zbog verovanja da je bistri sok čistiji, kao i zato što ima duži vek trajanja.