Kolposkopija

KOLPOSKOPIJA

Kolposkopija je metoda promatranja stidnice, rodnice i vrata maternice uz pomoć kolposkopa - specijalno za tu prigodu konstruiranog pokretnog mikroskopa uz uvećanje od 6 - 40 (najčešće 12) puta. Točnost ove metode leži između 60 - 85%, u kombinaciji s citologijom 98 - 99%. Učestalost lažno-pozitivih nalaza se procjenjuje na 7% i lažno-negativnih dijagnoza na 13%. Kolposkopija je izvanredna dijagnostička dopuna citologiji. Omogućava pouzdanu procjenu lokalizacije i proširenosti patološke epitelne lezije, te ciljanu biopsiju iz suspektnog područja.

Jednostavna ili nativna kolposkopija označava jednostavno promatranje vrata maternice, a proširena kolposkopija podrazumijeva uporabu optičkih ili kemijskih pomoćnih sredstava. Optičko pomoćno sredstvo je zeleni filtar koji osobito poboljšava uočavanje krvnih žila na površini vrata maternice. Kemijska pomoćna sredstva su 3% octena kiselina i Lugolova otopina (otopina joda u kalijevom jodatu). Pod utjecajem octene kiseline cilindrični epitel bubri, te postaje anemičan, a stanične bjelančevine denaturiraju, što se označava kao pozitivna octena reakcija. Nanošenjem Lugolove otopine (Schillerova proba) na površinu pločastog epitela, glikogen u površnim stanicama vezuje jod iz otopine, a epitel se boji u tamno smeđu boju - jod pozitivna reakcija. Jod pozitivna reakcija s velikom sigurnošću isključuje postojanje epitelne atipije stanica. Različite kombinacije ovih reakcija imaju različito značenje u procjeni promjena na površini vrata maternice.

Tehniku kolposkopiranja prvi je opisao Hinselmann u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Tada važeća kolposkopska terminologija po prvi puta je revidirana u listopadu 1975. godine na II Svjetskom kongresu cervikalne patologije i kolposkopije održanom u Grazu, te je usvojena nova terminologija. Godine 1990. na VII svjetskom kongresu cervikalne patologije i kolposkopije u Rimu ponovno je revidirana postojeća i dopunjena nova temeljna kolposkopska terminologija, poznata pod nazivom Klasifikacija kolposkopskog nazivlja prema Burghardtu. Već tada je Odbor za nazivlje naveo kako niti jedna terminologija nije savršena, te je predvidio da će se nova terminologija prilagođavati sukladno novim znanstvenim spoznajama.

Na X Svjetskom kongresu iz cervikalne patologije i kolposkopije u Buenos Airesu 1999. godine preporučeno je da skupina uglednih znanstvenika sastavi novu kolposkopsku klasifikaciju, koja je potom izložena na XI kongresu u Barceloni 2002. godine.

Klasifikacija kolposkopskog nazivlja prema Međunardnoj federaciji za cervikalnu patologiju i kolposkopiju (IFCPC), Barcelona 2002. godine:

Kolposkopski termin		Kolposkopski vidljive promjene
I Normalni kolposkopski nalazi
		Originalni pločasti epitel
		Cilindrični epitel
		Transformacijska zona
II Abnormalni kolposkopski nalazi
		Plosnati acetobijeli epitel
		Gusti acetobijeli epitel*
		Nježni mozaik
		Grubi mozaik *
		Nježna punktacija
		Gruba punktacija*
		Djelomično primanje joda
		U cijelosti ne prima jod*
		Atipične krvne žile*
III Kolposkopski nalazi koji ukazuju na invazivni rak
		Neravna površina, erozija, ulceracija
		Gusta acetobijela promjena
		Prostrana nepravilna punktacija i mozaik
		Atipične krvne žile
IV Nezadovoljavajući kolposkopski nalaz
		Skvamokolumnarna granica nije vidljiva: jaka upala, jaka atrofija, trauma.
V Mješoviti, raznoliki nalazi
		Kondilomi
		Keratoza (leukoplakija)
		Erozija
		Upala
		Atrofija
		Deciduoza
		Polipi

* Jače izražene promjene - "major changes"

I Normalni kolposkopski nalazi su:

• Originalni pločasti epitel koji je gladak, svijetlo roza boje, sjajan. Radi se o mnogoslojnom pločastom epitelu koji ne orožava, bogatom u glikogenu. Ukoliko originalni pločasti epitel prekriva vrat maternice u cijelosti, tzv. epitelna granica leži endocervikalno.
  
• Cilindrični epitel (ectopia) označava prisustvo cilindričnog epitela na površini vrata maternice. Istodobno označava prisustvo epitelne granice na površini vrata maternice. Cilindrični epitel je lagano izdignut, sitnog grozdastog oblika, sjajan, veoma lako se razlikuje od okolnog epitela. Ektopija se nalazi kod oko 70% žena tijekom reproduktivne dobi.
  
• Normalna zona transformacije (TZ) je pojam koji označava granicu između izvornog pločastog i izvornog cilindričnog epitela. Histološki ekvivalent je tzv. metaplazija. Prema novoj klasifikaciji se razlikuju tri tipa transformacijske zone. Tip I zone transformacije je kompletno ektocervikalan i u potpunosti vidljiv, površinom može biti manji ili veći. Tip II zone transformacije ima određenu endocervikalnu komponentu, potpuno je vidljiva, ektocervikalna komponenta može biti veća ili manja. Tip III zone transformacije ima određenu endocervikalnu komponentu koja nije u potpunosti vidljiva; ektocervikalna komponenta može površinom biti manja ili veća. Ranije podioba TZ na otvorenu i zatvorenu je napuštena: otvorena TZ: prisustvo otočića ektopije unutar pločastog epitela koji izgleda izbušen i zatvorena TZ: zona cilindričnog epitela u kojoj je došlo do tzv. epidermizacije, prerastanja pločastog epitela preko žljezdanih struktura koje su često na taj način zarobljene i čine tzv. ovula Nabothii (retencione cistice).
  
• Kolposkopske slike koje ukazuju na metaplastičke promjene su a) glatka površina s nježnim, jednakomjerno kalibriranim krvnim žilama,
  b) blaga acetobijela promjena i
  c) jod negativna ili blago pozirivna površina nakon premazivanja Lugolovom otopinom.
  

II Abnormalni kolposkopski nalazi su:

• Acetobijeli epitel kod koje je epitel unutar TZ zadebljan, lagano izdignut, uz izrazito pozitivnu octenu reakciju (acetobijeli epitel unutar TZ) - nakon premazivanja vrata maternice 3-5% octenom kiselinom bijelo se prikazuju područja visoke gustoće jezgara. Premda se to može dogoditi i u slučajevima nezrele metaplazije, općenito gledajući što je acetobijela promjena "gušća", to je promjena brže uočljiva, a što epitel kroz dulje vrijeme zadržava promjenu, to je za očekivati jaču intraepitelnu leziju. Schillerova proba je negativna.
  
• Mozaik označava žarišno prisustvo svijetlih poligonalnih polja međusobno odvojenih tankim crvenim linijama (mreža sitnih kapilara saćastog izgleda). Slika mozaika nastaje nakon urastanja atipičnih stanica u dublje slojeve, pri čemu se epitel gura u vidu šapica u vezivno tkivo strome.
  
• Punktacija predstavlja žarišno prisustvo finih crvenih točkica na površini pločastog epitela. Karakteristična slika nastaje usljed tankog epitelnog sloja i mnogobrojnih papila vezivnog tkiva koje sadrže krvne kapilare koji se pružaju gotovo do same površine epitela. Slika nastaje nakon odbacivanja orožalih slojeva kod leukoplakije, pri čemu ostaju vidljive papile s kapilarima.
  
• Jod negativni epitel: nakon premazivanja vrata maternice Lugolovom otopinom zreli pločasti epitel koji sadržava glikogen boji se intenzivnom smeđom bojom. Jod negativna područja mogu predstavljati nezrelu metaplaziju ili stanja hipestrogenemije (atrofija).
  
• Atipične krvne žile su nepravilnog oblika, krivudave i zavijene poput vadičepa ili ukosnice. Čest su pratilac abnormalnih promjena na epitelu iznad kojeg se nalaze.
  

III Kolposkopske slike suspektne na invazivni rak:

• Neravna površina, erozija, ulceracija: Nalaz rane ili ulcusa vrata maternice gotovo uvijek upućuje na karcinomatoznu etiologiju.
  
• gusta acetobijela promjena
  
• prostrana nepravilna punktacija i mozaik
  
• atipične krvne žile
  
  IV Nezadovoljavajući kolposkopski nalaz
  Opisujemo u slučaju kada se ne može prikazati skvamokolumnarna granica(izvorni skvamokolumnarni spoj). Kolposkopski nalaz je nezadovoljavajući također kod ozljeda, upalnog procesa ili atrofičnih promjena vrata maternice, kao i u slučaju kada se cerviks ne vidi u spekulima, što onemogućava ispravno kolposkopiranje.
  
  V Mješoviti, raznoliki nalazi
  
  
• Kondilomi
  
  
• Keratoza (leukoplakija) označava prisustvo bijele mrlje na površini vrata maternice ili rodnice i stidnice. Radi se o površinskom orožavanju epitela koji normalno ne orožava, a nakupina orožalih slojeva je pri kolposkopiji vidljiva kao bijela mrlja. Kod leukoplakije izostaje pri Schillerovoj probi bojanje epitela u tamno smeđu boju. Razlog tome je nedostatak staničnih slojeva koje sadrže glikogen i njihova zamjena parakeratotičnim stanicama. Na slici je prikazan kolposkopski nalaz leukoplakije na rubu ektopije.
  
• Erozija
  
• Upala
  
• Atrofija
  
• Deciduoza
  
• Polipi