Ishrana i aktivnost u trudnoći
+18
lenabeograd
sareni leptir
Ema78
Republica
Botox
darija79
lena
Mali Princ
lilly13
dr mali pariz
shenon
Orline
Mirjana
bokica
jul
duga76
Jelence
HappyGirl
22 posters
KUTAK :: TRUDNOĆA I POROĐAJ :: Trudnoća
Strana 1 od 3
Strana 1 od 3 • 1, 2, 3 
Ishrana i aktivnost u trudnoći
od HappyGirl 17/12/2007, 11:26
Ishrana trudnice
Ishranu trudnice treba posmatrati s gledišta količine (kvantitativni aspekt) i gledišta kvalitete (kvalitativni aspekt).
Većina trudnica tokom trudnoće smanjuje aktivnost, više se odmara, okolina je više pazi.Zato je opšta preporuka eksperata Svjetske zdravstvene organizacije i Američkog ureda za hranu i lekove da žena koja je u trudnoći zadržala istu aktivnost treba dnevno dodatnih 200 kcal. (80 g polubijelog kruha ili 3 dcl punomasnog ili 6 dcl obranog mleka ili 4 srednje velike jabuke, kruške, naranče ili 30 dkg banana ili 35 g
mliječne čokolade ili 70 g marmelade).
Svakodnevnim jutarnjim vaganjem trudnica će lako kontrolirati koliko je prethodnog dana pojela.
Budući da u trudnoći postoji pojačan apetit (zbog pojačanog lučenja inzulina), glad treba utažiti, pa se dnevna prehrana mora sastojati od više manjih obroka.
Većina trudnica treba oko 2300 kcal na dan. Od toga 250 kcal trebaju biti bjelančevine (oko gram na kilogram težine), a ostatak od oko 2000 kcal treba podmiriti jednom trećinom mastima i dvije trećine ugljikohidratima (škrobnim
namirnicama).
Ako trudnica miruje ili leži u krevetu, a tome će biti podvrgnuto oko petine svih trudnica, njezina se kalorijska potreba smanjuje. Takvoj je trudnici dnevno dovoljno oko 1800 kcal. I ovdje je jutarnje vaganje najbolji pokazatelj prehrane.
U pogledu kvalitete prehrane u trudnoći je nešto povećana potreba vitamina i minerala. Uobičajena dnevna prehrana sadržava dovoljnu količinu svih vitamina i minerala, pa tijekom trudnoće nisu potrebne dodatne količine. Iznimka je željezo, jer žene često počinju trudnoću manjkom željeza, te vitamin C u zimskim i ranim proljetnim mjesecima. u trudnoći se zato preporučuje profilaktičko davanje tableta
željeza, u kombinaciji s multivitaminskim preparatima.
Ishrana i bolesti trudnice
Prekomjerna prehrana trudnice koja će proizvesti prekomjerni porast težine, što je kod nas 17 kg i više, dovest će do prekomjernog rasta djeteta. Dijete može biti toliko
veliko da postaje mehaničkom zaprekom u porodu, pa će porod češće biti produljen i težak
Glede bolesti majke, iskustvo je da trudnice s prekomjernim porastom težine češće obole odEPH gestoze , koje opet mogu dovesti do teških komplikacija u majki, a i djeca su ugroženija.
Liječenje se sastoji u mirovanju i u dijetnoj prehrani, a često je potreban primitak u bolnicu. Druga bolest povezana s prekomjernom prehranom trudnice je tzv.gestacijski dijabetes (dijabetes zbog trudnoće). Te trudnice nemaju pravu šećernu bolest i obično im ne treba davati inzulin. Međutim, djeca su im velika i sklona brojnim komplikacijama u trudnoći i nakon rođenja.
Nedovoljna prehrana trudnice, koja se očituje nedovoljnim prirastom težine, što je kod nas manje od 8 kg, može dovesti do usporenog rasta djeteta. Takva su djeca ugroženija i često imaju nedostatak kisika. I ta su djeca sklonija novorođenačkim
komplikacijama.
Razvoj trudnoće te rast i razvoj djeteta uvjetovani su brojnim prirodnim čimbenicima, na koje medicina može vrlo ograničeno djelovati. Ipak, prehrana majke je prirodni čimbenik, koji liječniku i samoj trudnici omogućuje regulaciju razvoja trudnoće, te
rasta i razvoja djeteta.
Aktivnosti u trudnoći
Odmaranje. Telesna aktivnost
Trudnoća nije razdoblje života za pojačanu tjelesnu aktivnost. Trudnoj je ženi potrebno dovoljno tjelesnog i duševnog odmora. Zato i radna zakonodavstva u razvijenim državama trudnice oslobađaju od težeg tjelesnog rada. Trudnici je dnevno nužno 8 sati spavanja, 8 sati može obavljati lagani posao, a 8 sati odmarati, raditi lakše kućanske poslove, čuvati djecu i šetati.
Sportske aktivnosti
Ako se trudnica prije trudnoće bavila nekim športom, to može nastaviti prvu polovicu trudnoće ili čak i prva dva tromjesečja trudnoće. Neke su športske aktivnosti u trudnoći zabranjene; ronjenje, padobranstvo, alpinizam i alpsko skijanje, vježbe na spravama, atletske discipline, nogomet, borilački športovi, dizanje utega. Sve ostale športske aktivnosti se dopuštaju u prvoj polovici trudnoće, ali bez postizanja natjecateljskih rezultata. Za zadnje tromjesečje dopušta se jedino pješačenje i umjereno plivanje.
Polni život
Spolni život u trudnoći nije zabranjen. On je dopušten samo zdravim trudnicama, a zabranjen je onima sa znakovima prijetećeg pobaćaja ili uranjenog poroda, ili onima s drugim oblicima poremećene trudnoće. Spolni snošaj ne smije biti dugotrajan, a ne
preporučuje se ni svakodnevno obavljanje.
Pušenje
Pušenje nije zdrava navika. Pušači (i pušačice) češće obolijevaju od raka pluća, od povišenog krvnog tlaka, od bolesti krvnih žila, uključujući infarkt srca. U trudnoći pušenje ima nepovoljan učinak na dijete: u pušačica su dva do tri puta češći uranjeni porodi i rađanje pothranjenog djeteta (nedonoščadi). Ako trudnica ne može
ostaviti pušenje, neka smanji na manje od pet cigareta na dan!
Alkohol
Ako se dugotrajno i prekomjerno uživa, može u trudnoći proizvesti tzv. fetalni alkoholni sindrom: može se roditi dijete smanjene težine, s karakterističnim izrazom lica, ali i mikrocefalijom i duševnom retardacijom. Međutim, nije vjerojatno da povremeno popijene male količine alkohola (1 dcl vina, 2 dcl piva) djeluju štetno na dijete.
Ishranu trudnice treba posmatrati s gledišta količine (kvantitativni aspekt) i gledišta kvalitete (kvalitativni aspekt).
Većina trudnica tokom trudnoće smanjuje aktivnost, više se odmara, okolina je više pazi.Zato je opšta preporuka eksperata Svjetske zdravstvene organizacije i Američkog ureda za hranu i lekove da žena koja je u trudnoći zadržala istu aktivnost treba dnevno dodatnih 200 kcal. (80 g polubijelog kruha ili 3 dcl punomasnog ili 6 dcl obranog mleka ili 4 srednje velike jabuke, kruške, naranče ili 30 dkg banana ili 35 g
mliječne čokolade ili 70 g marmelade).
Svakodnevnim jutarnjim vaganjem trudnica će lako kontrolirati koliko je prethodnog dana pojela.
Budući da u trudnoći postoji pojačan apetit (zbog pojačanog lučenja inzulina), glad treba utažiti, pa se dnevna prehrana mora sastojati od više manjih obroka.
Većina trudnica treba oko 2300 kcal na dan. Od toga 250 kcal trebaju biti bjelančevine (oko gram na kilogram težine), a ostatak od oko 2000 kcal treba podmiriti jednom trećinom mastima i dvije trećine ugljikohidratima (škrobnim
namirnicama).
Ako trudnica miruje ili leži u krevetu, a tome će biti podvrgnuto oko petine svih trudnica, njezina se kalorijska potreba smanjuje. Takvoj je trudnici dnevno dovoljno oko 1800 kcal. I ovdje je jutarnje vaganje najbolji pokazatelj prehrane.
U pogledu kvalitete prehrane u trudnoći je nešto povećana potreba vitamina i minerala. Uobičajena dnevna prehrana sadržava dovoljnu količinu svih vitamina i minerala, pa tijekom trudnoće nisu potrebne dodatne količine. Iznimka je željezo, jer žene često počinju trudnoću manjkom željeza, te vitamin C u zimskim i ranim proljetnim mjesecima. u trudnoći se zato preporučuje profilaktičko davanje tableta
željeza, u kombinaciji s multivitaminskim preparatima.
Ishrana i bolesti trudnice
Prekomjerna prehrana trudnice koja će proizvesti prekomjerni porast težine, što je kod nas 17 kg i više, dovest će do prekomjernog rasta djeteta. Dijete može biti toliko
veliko da postaje mehaničkom zaprekom u porodu, pa će porod češće biti produljen i težak
Glede bolesti majke, iskustvo je da trudnice s prekomjernim porastom težine češće obole odEPH gestoze , koje opet mogu dovesti do teških komplikacija u majki, a i djeca su ugroženija.
Liječenje se sastoji u mirovanju i u dijetnoj prehrani, a često je potreban primitak u bolnicu. Druga bolest povezana s prekomjernom prehranom trudnice je tzv.gestacijski dijabetes (dijabetes zbog trudnoće). Te trudnice nemaju pravu šećernu bolest i obično im ne treba davati inzulin. Međutim, djeca su im velika i sklona brojnim komplikacijama u trudnoći i nakon rođenja.
Nedovoljna prehrana trudnice, koja se očituje nedovoljnim prirastom težine, što je kod nas manje od 8 kg, može dovesti do usporenog rasta djeteta. Takva su djeca ugroženija i često imaju nedostatak kisika. I ta su djeca sklonija novorođenačkim
komplikacijama.
Razvoj trudnoće te rast i razvoj djeteta uvjetovani su brojnim prirodnim čimbenicima, na koje medicina može vrlo ograničeno djelovati. Ipak, prehrana majke je prirodni čimbenik, koji liječniku i samoj trudnici omogućuje regulaciju razvoja trudnoće, te
rasta i razvoja djeteta.
Aktivnosti u trudnoći
Odmaranje. Telesna aktivnost
Trudnoća nije razdoblje života za pojačanu tjelesnu aktivnost. Trudnoj je ženi potrebno dovoljno tjelesnog i duševnog odmora. Zato i radna zakonodavstva u razvijenim državama trudnice oslobađaju od težeg tjelesnog rada. Trudnici je dnevno nužno 8 sati spavanja, 8 sati može obavljati lagani posao, a 8 sati odmarati, raditi lakše kućanske poslove, čuvati djecu i šetati.
Sportske aktivnosti
Ako se trudnica prije trudnoće bavila nekim športom, to može nastaviti prvu polovicu trudnoće ili čak i prva dva tromjesečja trudnoće. Neke su športske aktivnosti u trudnoći zabranjene; ronjenje, padobranstvo, alpinizam i alpsko skijanje, vježbe na spravama, atletske discipline, nogomet, borilački športovi, dizanje utega. Sve ostale športske aktivnosti se dopuštaju u prvoj polovici trudnoće, ali bez postizanja natjecateljskih rezultata. Za zadnje tromjesečje dopušta se jedino pješačenje i umjereno plivanje.
Polni život
Spolni život u trudnoći nije zabranjen. On je dopušten samo zdravim trudnicama, a zabranjen je onima sa znakovima prijetećeg pobaćaja ili uranjenog poroda, ili onima s drugim oblicima poremećene trudnoće. Spolni snošaj ne smije biti dugotrajan, a ne
preporučuje se ni svakodnevno obavljanje.
Pušenje
Pušenje nije zdrava navika. Pušači (i pušačice) češće obolijevaju od raka pluća, od povišenog krvnog tlaka, od bolesti krvnih žila, uključujući infarkt srca. U trudnoći pušenje ima nepovoljan učinak na dijete: u pušačica su dva do tri puta češći uranjeni porodi i rađanje pothranjenog djeteta (nedonoščadi). Ako trudnica ne može
ostaviti pušenje, neka smanji na manje od pet cigareta na dan!
Alkohol
Ako se dugotrajno i prekomjerno uživa, može u trudnoći proizvesti tzv. fetalni alkoholni sindrom: može se roditi dijete smanjene težine, s karakterističnim izrazom lica, ali i mikrocefalijom i duševnom retardacijom. Međutim, nije vjerojatno da povremeno popijene male količine alkohola (1 dcl vina, 2 dcl piva) djeluju štetno na dijete.
Poslednji put izmenio dana 7/1/2008, 19:32, izmenio ukupno 2 puta
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od Jelence 23/12/2007, 19:51
Jabuke i riba u trudnoci
Prehrana bogata jabukama i ribom tokom trudnoće mogla bi imati zaštitni učinak protiv pojave astme i alergija u dječijoj dobi, rezultati su ispitivanja objavljenog u znanstvenom časopisu Thorax.
"Povezanost između razine vitamina E, vitamina D i cinka u majčinoj krvi tijekom trudnoće s pojavom astme, obstrukcije i ekcema u djece dobi od 5 godina, pokazana je u ranijim ispitivanjima," navode nizozemski istraživači sa Sveučilišta u Utrechtu. "Prednost ispitivanja različitih namirnica je u tome što namirnice sadrže mješavinu mikronutrijenata koja bi mogla biti mnogo više od jednostavnog zbroja, a ova povezanost mikronutrijenata može u ovom trenutku ostati neprepoznata ili ju nije jednostavno ispitati i kvantificirati. Pored toga, ispitivanje povezanosti nutrijenata i prehrambenih namirnica će omogućiti daljnje intervencijske studije u budućnosti, koje bi mogle postati temelj javno-zdravstvenih preporuka u prevenciji nastanka astme i atopijskih oboljenja putem intervencije u prehrani. "
Ispitivana skupina je brojala 1.924 djece, čije su majke tijekom trudnoće pristale voditi dnevnik prehrane. Skupina malih ispitanika je praćena do starostne dobi od 5 godina, kada je ispitana pojava različitih simptoma, što je uspoređivana s dnevnikom prehrane majki tijekom trudnoće. Analizirane su različite skupine namirnica kao što su voće, povrće, voćni sokovi, proizvodi od cjelovitih žitarica, riba, mlijeko i mliječni proizvodi.
Na koncu pete godine od 1.924 djece, potpuno praćenje je ostvareno kod 1.253 djece, a ukupno su se kod 1.212 djece podatci mogli usporediti s dnevnikom prehrane majke u trudnoći. Osim za jabuke i ribu, nije nađena statistički značajna povezanost između ishoda trudnoće, odnosno simptoma kod djece i vrste namirnica u majčinoj prehrani tijekom trudnoće.
U skupini djece čije su majke prema unosu jabuka spadale u gornju četvrtinu ispitanica, očitovao se zaštitni učinak na pojavu obstrukcije koja se javljala 37% manje, odnosno astme koja se javljala 46% manje i klinički potvrđene astme 53% manje, u odnosu na djecu čije su majke po unosu jabuka spadale u donju četvrtinu ispitanica. Majčina prehrana bogata ribom imala je zaštitni učinak na pojavu klinički potvrđenog ekcema. Jedan obrok ribe tjedno tijekom trudnoće u odnosu na izostavljanje ribe s jelovnika smanjivalo je učestalost ekcema za 43%.
"Osim u slučaju jabuka i ribe, nije nađena statistički značajna povezanost između drugih namirnica i njihovog unosa tijekom trudnoće i pojave astme, respiratornih i alergijskih simptoma u djece starostne dobi pet godina," navode autori. "Konzumiranje jabuka i ribe tijekom trudnoće moglo bi imati zaštitni učinak na pojavu astme i alergijskih oboljenja tijekom djetinjstva.... No međutim, nije jasno treba li ove učinke pripisati specifičnim nutrijentima ili visokom unosu voća i povrća kao pokazatelju zdravijeg načina života."
"Osim majčinog unosa vitamina E, vitamina D i cinka tijekom trudnoće, konzumiranje jabuka i ribe u trudnoći može smanjiti rizik pojave astme i atopijskih oboljenja u dječijoj dobi," zaključak je autora. "Ukoliko buduća ispitivanja potvrde ove rezultate, preporuke za modifikaciju smjernica o prehrani tijekom trudnoće bi mogle utjecati na prevenciju astme i alergije u dječijoj dobi."
Prehrana bogata jabukama i ribom tokom trudnoće mogla bi imati zaštitni učinak protiv pojave astme i alergija u dječijoj dobi, rezultati su ispitivanja objavljenog u znanstvenom časopisu Thorax.
"Povezanost između razine vitamina E, vitamina D i cinka u majčinoj krvi tijekom trudnoće s pojavom astme, obstrukcije i ekcema u djece dobi od 5 godina, pokazana je u ranijim ispitivanjima," navode nizozemski istraživači sa Sveučilišta u Utrechtu. "Prednost ispitivanja različitih namirnica je u tome što namirnice sadrže mješavinu mikronutrijenata koja bi mogla biti mnogo više od jednostavnog zbroja, a ova povezanost mikronutrijenata može u ovom trenutku ostati neprepoznata ili ju nije jednostavno ispitati i kvantificirati. Pored toga, ispitivanje povezanosti nutrijenata i prehrambenih namirnica će omogućiti daljnje intervencijske studije u budućnosti, koje bi mogle postati temelj javno-zdravstvenih preporuka u prevenciji nastanka astme i atopijskih oboljenja putem intervencije u prehrani. "
Ispitivana skupina je brojala 1.924 djece, čije su majke tijekom trudnoće pristale voditi dnevnik prehrane. Skupina malih ispitanika je praćena do starostne dobi od 5 godina, kada je ispitana pojava različitih simptoma, što je uspoređivana s dnevnikom prehrane majki tijekom trudnoće. Analizirane su različite skupine namirnica kao što su voće, povrće, voćni sokovi, proizvodi od cjelovitih žitarica, riba, mlijeko i mliječni proizvodi.
Na koncu pete godine od 1.924 djece, potpuno praćenje je ostvareno kod 1.253 djece, a ukupno su se kod 1.212 djece podatci mogli usporediti s dnevnikom prehrane majke u trudnoći. Osim za jabuke i ribu, nije nađena statistički značajna povezanost između ishoda trudnoće, odnosno simptoma kod djece i vrste namirnica u majčinoj prehrani tijekom trudnoće.
U skupini djece čije su majke prema unosu jabuka spadale u gornju četvrtinu ispitanica, očitovao se zaštitni učinak na pojavu obstrukcije koja se javljala 37% manje, odnosno astme koja se javljala 46% manje i klinički potvrđene astme 53% manje, u odnosu na djecu čije su majke po unosu jabuka spadale u donju četvrtinu ispitanica. Majčina prehrana bogata ribom imala je zaštitni učinak na pojavu klinički potvrđenog ekcema. Jedan obrok ribe tjedno tijekom trudnoće u odnosu na izostavljanje ribe s jelovnika smanjivalo je učestalost ekcema za 43%.
"Osim u slučaju jabuka i ribe, nije nađena statistički značajna povezanost između drugih namirnica i njihovog unosa tijekom trudnoće i pojave astme, respiratornih i alergijskih simptoma u djece starostne dobi pet godina," navode autori. "Konzumiranje jabuka i ribe tijekom trudnoće moglo bi imati zaštitni učinak na pojavu astme i alergijskih oboljenja tijekom djetinjstva.... No međutim, nije jasno treba li ove učinke pripisati specifičnim nutrijentima ili visokom unosu voća i povrća kao pokazatelju zdravijeg načina života."
"Osim majčinog unosa vitamina E, vitamina D i cinka tijekom trudnoće, konzumiranje jabuka i ribe u trudnoći može smanjiti rizik pojave astme i atopijskih oboljenja u dječijoj dobi," zaključak je autora. "Ukoliko buduća ispitivanja potvrde ove rezultate, preporuke za modifikaciju smjernica o prehrani tijekom trudnoće bi mogle utjecati na prevenciju astme i alergije u dječijoj dobi."
Jelence- Broj poruka : 3155
Godina : 50
Location : Beograd
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od HappyGirl 6/1/2008, 11:48
Postupci za očuvanje zdrave trudnoće
Ishrana
Ishrana je jedan od najvažnijih faktora za zdravlje majke i bebe. Ishrani se pripisuje uticaj na nastanak niza poteškoća i komplikacija u trudnoći. Siromašna ishrana ili preterivanja u ishrani mogu dovesti do nastanka abortusa, mrtvorođenosti, raznih problema u trudnoći, teškog porođaja, rađanju deteta male porođajne težine, sporog oporavka majke posle porođaja i drugo.
Ishranom bi trebalo da osiguramo unos hranjivih materija koje zadovoljavaju potrebe kako bebe, tako i mame.
Potrebe za belančevinama u trudnoći se povećavaju za oko 30 g dnevno, što znači
da potrebna količina iznosi 75-80 g. dnevno. Oko 100 g. dnevno potrebno je trudnicama koje su u grupi visoko rizične trudnoće, ili koje su veoma aktivne. Izvori visokovrednih belančevina su: meso, riba, mleko, sir, gljive, koštunjavo voće i semenke.
Potrebe za gvožđem se takođe povećavaju, a budući da one ne mogu da se podmire bez većeg energetskog unosa preporučuje se svakodnevno uzimanje 30-60 mg. gvožđa.
Povećane potrebe za kalcijumom i fosforom zadovoljavaju se uzimanjem odgovarajuće količine mleka, a to je jedan litar dnevno uz raznovrsnu ishranu.
Veće potrebe za vitaminima se zadovoljavaju unosom voća i povrća, kao i ostalih
hranljivih namirnica. Tokom zimskog perioda trudnicama se preporučuje svakodnevni unos vitamiskih preparata u obliku pilula ili šumećih tableta.
Važno je takođe unositi dodatne količine tečnosti, pa se stoga preporučuje dnevno popiti ne manje od šest čaša vode.
Ukoliko je trudnica vegeterijanka njen jelovnik trebalo bi da sadrži umesto
mesa jezgra koštunjavog voća i semenke, legume, gljive i ostale namirnice biljnog porekla koje su bogate proteinima, uz povećan unos mleka, jaja, ukoliko ih koristi. Njen jelovnik trebalo bi da sadrži i više žitarica i to cela zrna.
Lična higijena
Nega kože
Svakodnevno kupanje ili tuširanje za trudnicu je važno jer stimuliše, osvežava i
opušta. Kupanje u kadi u trećem tromesečju nosi visok rizik od pada zbog povećane telesne težine i nespretnosti trudnice, tako da bi u tom periodu trebalo preduzeti sve mere opreza. Posle kupanja korisno je mazati se kremom za negu kože kao i nekim preparatom koji štiti kožu stomaka i nogu od pojave strija u trudnoći. Nega zuba podrazumeva redovno pranje zuba posle svakog obroka, upotrebu konca. Preporučuje se korišćenje mekših četkica. Kontrolu kod stomatologa trebalo bi praktikovati najmanje dva puta u toku trudnoće.
Fizička aktivnost
Fizičko vežbanje u trudnoći je veoma važno jer se telo žene na taj način priprema za porođajni napor. Vežbanje takođe doprinosi boljoj prokrvljenosti, dobrom tonusu i elastičnosti mišića. Većina žena može obavljati uobičajne poslove u trudnoći, samo bez preterivanja.
Spavanje trudnica
Spavanje i dobar san važni su za održavanje dobrog zdravlja trudnice. Trudnica bi trebalo da spava oko osam sati sati dnevno, a poželjni su I popodnevni kraći odmori. Veoma je važno ukloniti sve razloge koji mogu remetiti san.
Putovanja
Nakon sredine trudnoće potovanja duža od dva do tri sata automobilom, vozom ili avionom nisu poželjna zbog dugog sedenja. Ako je put neizbežan, trudnica bi trebalo često da menja položaj, koristi češće odmore u putovanju, hoda, kako bi se sprečile eventualne zdravstvene komplikacije. Tokom vožnje u automobilu obavezno je korišćenje zaštitnog pojasa koji treba staviti tako da tačno prelazi preko bedara i iznad stomaka, a ne po sredini.
Ishrana
Ishrana je jedan od najvažnijih faktora za zdravlje majke i bebe. Ishrani se pripisuje uticaj na nastanak niza poteškoća i komplikacija u trudnoći. Siromašna ishrana ili preterivanja u ishrani mogu dovesti do nastanka abortusa, mrtvorođenosti, raznih problema u trudnoći, teškog porođaja, rađanju deteta male porođajne težine, sporog oporavka majke posle porođaja i drugo.
Ishranom bi trebalo da osiguramo unos hranjivih materija koje zadovoljavaju potrebe kako bebe, tako i mame.
Potrebe za belančevinama u trudnoći se povećavaju za oko 30 g dnevno, što znači
da potrebna količina iznosi 75-80 g. dnevno. Oko 100 g. dnevno potrebno je trudnicama koje su u grupi visoko rizične trudnoće, ili koje su veoma aktivne. Izvori visokovrednih belančevina su: meso, riba, mleko, sir, gljive, koštunjavo voće i semenke.
Potrebe za gvožđem se takođe povećavaju, a budući da one ne mogu da se podmire bez većeg energetskog unosa preporučuje se svakodnevno uzimanje 30-60 mg. gvožđa.
Povećane potrebe za kalcijumom i fosforom zadovoljavaju se uzimanjem odgovarajuće količine mleka, a to je jedan litar dnevno uz raznovrsnu ishranu.
Veće potrebe za vitaminima se zadovoljavaju unosom voća i povrća, kao i ostalih
hranljivih namirnica. Tokom zimskog perioda trudnicama se preporučuje svakodnevni unos vitamiskih preparata u obliku pilula ili šumećih tableta.
Važno je takođe unositi dodatne količine tečnosti, pa se stoga preporučuje dnevno popiti ne manje od šest čaša vode.
Ukoliko je trudnica vegeterijanka njen jelovnik trebalo bi da sadrži umesto
mesa jezgra koštunjavog voća i semenke, legume, gljive i ostale namirnice biljnog porekla koje su bogate proteinima, uz povećan unos mleka, jaja, ukoliko ih koristi. Njen jelovnik trebalo bi da sadrži i više žitarica i to cela zrna.
Lična higijena
Nega kože
Svakodnevno kupanje ili tuširanje za trudnicu je važno jer stimuliše, osvežava i
opušta. Kupanje u kadi u trećem tromesečju nosi visok rizik od pada zbog povećane telesne težine i nespretnosti trudnice, tako da bi u tom periodu trebalo preduzeti sve mere opreza. Posle kupanja korisno je mazati se kremom za negu kože kao i nekim preparatom koji štiti kožu stomaka i nogu od pojave strija u trudnoći. Nega zuba podrazumeva redovno pranje zuba posle svakog obroka, upotrebu konca. Preporučuje se korišćenje mekših četkica. Kontrolu kod stomatologa trebalo bi praktikovati najmanje dva puta u toku trudnoće.
Fizička aktivnost
Fizičko vežbanje u trudnoći je veoma važno jer se telo žene na taj način priprema za porođajni napor. Vežbanje takođe doprinosi boljoj prokrvljenosti, dobrom tonusu i elastičnosti mišića. Većina žena može obavljati uobičajne poslove u trudnoći, samo bez preterivanja.
Spavanje trudnica
Spavanje i dobar san važni su za održavanje dobrog zdravlja trudnice. Trudnica bi trebalo da spava oko osam sati sati dnevno, a poželjni su I popodnevni kraći odmori. Veoma je važno ukloniti sve razloge koji mogu remetiti san.
Putovanja
Nakon sredine trudnoće potovanja duža od dva do tri sata automobilom, vozom ili avionom nisu poželjna zbog dugog sedenja. Ako je put neizbežan, trudnica bi trebalo često da menja položaj, koristi češće odmore u putovanju, hoda, kako bi se sprečile eventualne zdravstvene komplikacije. Tokom vožnje u automobilu obavezno je korišćenje zaštitnog pojasa koji treba staviti tako da tačno prelazi preko bedara i iznad stomaka, a ne po sredini.
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od HappyGirl 6/1/2008, 12:38
Više mesa - manje spermića!
Velika konzumacija crvenog mesa tokom trudnoće može da utiče na kvalitet sperme koju bi u budućnosti proizvodili muški potomci, pokazalo je poslednje istraživanje objavljeno u publikaciji Hjuman Reprodakšn.
Šana Svuan, sa Medicinskog Fakulteta Univerziteta u Ročesteru u SAD-u, je bila na čelu grupe stručnjaka koja je sprovela istraživanje poredjenja spermatozoida sperme kod 387 muškaraca, čije su supruge ili devojke bile trudne i analizirao ishranu majki tih muškaraca.
Stručnjaci su analizirali informacije iz pet gradova u SAD-u izmedju 2000. i 2005. godine. Od 51 muškarca čije majke tvrde da su konzumirale više crvenog mesa tokom trudnoće, kod 18 se pokazalo da imaju spermu, koja se prema Svetskoj medicinskoj organizaciji kategoriše kao slabo - fertilna.
Ali tim stručnjaka koji je i sproveo istraživanje ujedno tvrdi da na kvalitet sperme ne utiče meso, nego pesticidi, hormoni i ostali sastojci koji se koriste u ishrani životinja.
Ova istraživanja su se pokazala kao posebno zabrinjavajuća jer statistički podaci pokazuju da se u SAD godišnje, po osobi konzumira oko 35 kilograma mesa, i da ta cifra na godišnjem nivou raste za jedan odsto. Takodje poznata je i činjenica da je generalizovana upotreba hormona
kojima se stimuliše brži rast stoke i povećava proizvodnja mleka.
Kod muške dece, čije su majke konzumirale mnogo mesa (više od sedam obroka u sedmici), pokazalo se da imaju za 24,3 odsto manju koncentraciju sperme, nego muškarci čije su majke imane nešto uravnoteženiju ishranu tokom trudnoće, stoji u publikaciji.
Ovi zaključi su od velike važnosti, jer pokazuju mehanizme koji utiču na velike promene u reprodukciji kao što je smanjenje koncentracije spermatozoida, što je do sad bila velika misterija.
Velika konzumacija crvenog mesa tokom trudnoće može da utiče na kvalitet sperme koju bi u budućnosti proizvodili muški potomci, pokazalo je poslednje istraživanje objavljeno u publikaciji Hjuman Reprodakšn.
Šana Svuan, sa Medicinskog Fakulteta Univerziteta u Ročesteru u SAD-u, je bila na čelu grupe stručnjaka koja je sprovela istraživanje poredjenja spermatozoida sperme kod 387 muškaraca, čije su supruge ili devojke bile trudne i analizirao ishranu majki tih muškaraca.
Stručnjaci su analizirali informacije iz pet gradova u SAD-u izmedju 2000. i 2005. godine. Od 51 muškarca čije majke tvrde da su konzumirale više crvenog mesa tokom trudnoće, kod 18 se pokazalo da imaju spermu, koja se prema Svetskoj medicinskoj organizaciji kategoriše kao slabo - fertilna.
Ali tim stručnjaka koji je i sproveo istraživanje ujedno tvrdi da na kvalitet sperme ne utiče meso, nego pesticidi, hormoni i ostali sastojci koji se koriste u ishrani životinja.
Ova istraživanja su se pokazala kao posebno zabrinjavajuća jer statistički podaci pokazuju da se u SAD godišnje, po osobi konzumira oko 35 kilograma mesa, i da ta cifra na godišnjem nivou raste za jedan odsto. Takodje poznata je i činjenica da je generalizovana upotreba hormona
kojima se stimuliše brži rast stoke i povećava proizvodnja mleka.
Kod muške dece, čije su majke konzumirale mnogo mesa (više od sedam obroka u sedmici), pokazalo se da imaju za 24,3 odsto manju koncentraciju sperme, nego muškarci čije su majke imane nešto uravnoteženiju ishranu tokom trudnoće, stoji u publikaciji.
Ovi zaključi su od velike važnosti, jer pokazuju mehanizme koji utiču na velike promene u reprodukciji kao što je smanjenje koncentracije spermatozoida, što je do sad bila velika misterija.
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od HappyGirl 7/1/2008, 19:25
Debela trudnica, debela i beba
Žene koje se tokom trudnoće prekomerno ugoje rizikuju da i njohova beba pati od viška kilograma, pokazali su rezultati istraživanja koje je objavljeno u Američkom časopisu za ginekologiju i akušervstvo (American Journal of Obstetric & Gynecology).
Istraživanje, sprovedeno na 1.044 majki koje imaju dete starosti od tri godine, pokazalo je da su deca žena koje su se u trudnoći mnogo ugojile izložena četri puta većoj opasnosti od prekomerne težine u trećoj godini života, od dece onih koje su se manje ugojile.
Zato se preporučuje da povećanje telesne mase bude u skladu s indeksom telesne mase (BMI), koji se dobija deljenjem težine u kilogramima sa kvadratom visine u metrima, odredjene osobe pre trudnoće.
Trudniec čiji je BMI normalan mogu da se ugoje od 12 do 17 kilograma, dok one čiji je BMI veći treba manje da se ugoje.
Prekomerno povećanje telesne mase u trudnoći može dovesti i do porodjaja carskim rezom zbog veličine bebe.
Žene koje se tokom trudnoće prekomerno ugoje rizikuju da i njohova beba pati od viška kilograma, pokazali su rezultati istraživanja koje je objavljeno u Američkom časopisu za ginekologiju i akušervstvo (American Journal of Obstetric & Gynecology).
Istraživanje, sprovedeno na 1.044 majki koje imaju dete starosti od tri godine, pokazalo je da su deca žena koje su se u trudnoći mnogo ugojile izložena četri puta većoj opasnosti od prekomerne težine u trećoj godini života, od dece onih koje su se manje ugojile.
Zato se preporučuje da povećanje telesne mase bude u skladu s indeksom telesne mase (BMI), koji se dobija deljenjem težine u kilogramima sa kvadratom visine u metrima, odredjene osobe pre trudnoće.
Trudniec čiji je BMI normalan mogu da se ugoje od 12 do 17 kilograma, dok one čiji je BMI veći treba manje da se ugoje.
Prekomerno povećanje telesne mase u trudnoći može dovesti i do porodjaja carskim rezom zbog veličine bebe.
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od HappyGirl 11/1/2008, 22:24
Savjeti za zdravu prehranu
Trudnoća donosi velike promjene u vaš život, pa ćete tako vjerojatno promijeniti i prehrambene navike, pogotovo one nezdrave.
Evo nekoliko savjeta kako da ostanete na pravom putu u tim nastojanjima:
· Sjećate se prehrambene piramide? To je odličan početak. Jedite više hrane s dna (žitarice), potom dodajte povrće i bjelančevine, voće, mlječne proizvode i konačno, povremeno uzimajte masniju hranu.
· Raznovrsnost prehrane vrlo je važna. To će vam pomoći da osigurate dovoljan dnevni unos preporučenih vitamina i minerala, ali i da spriječite jednoličnu prehranu koja vas čini neotpornijima na bolesti.
· Pijte puno vode! Dovoljan unos tekućine donosi mnoge prednosti, kao što su sprečavanje preranog poroda, zdravija trudnoća, zdravija i elastičnija koža i općenito smanjuje neke neugodne simptome poput natečenost, zatvora i sl.
Sokovi imaju svoje mjesto i svoje vrijeme, ali vi se potrudite da tekućina koju pijete u najvećem postotku bude obična voda. Ostala pića, kao što su kava ili gazirana pića, po mogućnosti potpuno izbacite s repertoara.
· Jedite svježu hranu! Odnosno, više hranjivih sastojaka trebalo bi biti u svježe ubranim namirnicama nego u onima iz limenke.
· Proteini su temelj svake stanice u tijelu vaše bebe! Neka istraživanja pokazuju da adekvatan unos bjelančevina (najmanje 75 grama dnevno) može spriječiti mnoge poremećaje. Jednako tako, omogućava dobar početak za vaše dijete!
· Jedite češće, ali manje obroke. Pogotovo ako patite od mučnine ili žgaravice.
· Vodite dnevnik prehrane ako ste zaboravljivi. To je puno lakše nego pamtiti što ste jeli, a može vam dati i neke ideje o promjenama koje možete unijeti.
· Ne zaboravite da je mjerenje tjelesne težine obavezan dio trudnoće. Ne držite dijetu samoinicijativno i bez savjetovanja s liječnikom. Dobra prehrana tijekom trudnoće pretvorit će vaše kilograme u prednosti, a i lakše ćete ih skinuti kada prođe trudnoća i započne laktacija.
· Smisao uzimanja vitamina nije u tome da zamijeni namirnice kroz koje bi te vitamine primili. Oni su tu samo kako bi nadopunili prehranu i da budete sigurni da je unos vitamina adekvatan. Ni unos prevelike količine vitamina, kao što je recimo vitamin A, nije dobar i može uzrokovati teže komplikacije. Svaki vitaminski nadomjestak pokažite svome liječniku.
· Junk food ili brza hrana. Hm. Iluzorno je očekivati da nećete ni taknuti takvu hranu tijekom trudnoće. Pobrinite se samo da u tome ne pretjerujete. Pojesti koji put nešto slatko ili povremeno pretjerati u jelu neće imati utjecaja na zdravu trudnoću. Ponekad dajte sebi i malo oduška. Međutim, odvikavanjem od slatkog i masne hrane možete stvoriti dobru naviku i za daljnji život.
· Možda ćete u trudnoći imati i neke posebne potrebe pa ćete trebati savjete nutricionista. To može biti u slučaju anemije, dijabetesa, maloljetničke trudnoće, blizanačke trudnoće i sl.
Trudnoća donosi velike promjene u vaš život, pa ćete tako vjerojatno promijeniti i prehrambene navike, pogotovo one nezdrave.
Evo nekoliko savjeta kako da ostanete na pravom putu u tim nastojanjima:
· Sjećate se prehrambene piramide? To je odličan početak. Jedite više hrane s dna (žitarice), potom dodajte povrće i bjelančevine, voće, mlječne proizvode i konačno, povremeno uzimajte masniju hranu.
· Raznovrsnost prehrane vrlo je važna. To će vam pomoći da osigurate dovoljan dnevni unos preporučenih vitamina i minerala, ali i da spriječite jednoličnu prehranu koja vas čini neotpornijima na bolesti.
· Pijte puno vode! Dovoljan unos tekućine donosi mnoge prednosti, kao što su sprečavanje preranog poroda, zdravija trudnoća, zdravija i elastičnija koža i općenito smanjuje neke neugodne simptome poput natečenost, zatvora i sl.
Sokovi imaju svoje mjesto i svoje vrijeme, ali vi se potrudite da tekućina koju pijete u najvećem postotku bude obična voda. Ostala pića, kao što su kava ili gazirana pića, po mogućnosti potpuno izbacite s repertoara.
· Jedite svježu hranu! Odnosno, više hranjivih sastojaka trebalo bi biti u svježe ubranim namirnicama nego u onima iz limenke.
· Proteini su temelj svake stanice u tijelu vaše bebe! Neka istraživanja pokazuju da adekvatan unos bjelančevina (najmanje 75 grama dnevno) može spriječiti mnoge poremećaje. Jednako tako, omogućava dobar početak za vaše dijete!
· Jedite češće, ali manje obroke. Pogotovo ako patite od mučnine ili žgaravice.
· Vodite dnevnik prehrane ako ste zaboravljivi. To je puno lakše nego pamtiti što ste jeli, a može vam dati i neke ideje o promjenama koje možete unijeti.
· Ne zaboravite da je mjerenje tjelesne težine obavezan dio trudnoće. Ne držite dijetu samoinicijativno i bez savjetovanja s liječnikom. Dobra prehrana tijekom trudnoće pretvorit će vaše kilograme u prednosti, a i lakše ćete ih skinuti kada prođe trudnoća i započne laktacija.
· Smisao uzimanja vitamina nije u tome da zamijeni namirnice kroz koje bi te vitamine primili. Oni su tu samo kako bi nadopunili prehranu i da budete sigurni da je unos vitamina adekvatan. Ni unos prevelike količine vitamina, kao što je recimo vitamin A, nije dobar i može uzrokovati teže komplikacije. Svaki vitaminski nadomjestak pokažite svome liječniku.
· Junk food ili brza hrana. Hm. Iluzorno je očekivati da nećete ni taknuti takvu hranu tijekom trudnoće. Pobrinite se samo da u tome ne pretjerujete. Pojesti koji put nešto slatko ili povremeno pretjerati u jelu neće imati utjecaja na zdravu trudnoću. Ponekad dajte sebi i malo oduška. Međutim, odvikavanjem od slatkog i masne hrane možete stvoriti dobru naviku i za daljnji život.
· Možda ćete u trudnoći imati i neke posebne potrebe pa ćete trebati savjete nutricionista. To može biti u slučaju anemije, dijabetesa, maloljetničke trudnoće, blizanačke trudnoće i sl.
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od HappyGirl 11/1/2008, 22:25
Oprezno s hranom!
Tko bi rekao da trudnoća donosi i toliko odricanja. Gdje god se okrenete samo slušate što sve ne smijete jesti. Ovdje su neke upute o mogućim zarazama preko hrane i kako ih izbjeći:
Salmonela
Ona se uglavnom povezuje s jajima i pilećim mesom. Nikada ne jedite sirova ili nedovoljno kuhana jaja ili meso. Simptomi uključuju: glavobolje, bolove u trbuhu, mučnine, proljev, groznicu i temperaturu. Obično se simptomi pojave 12-48 sati nakon infekcije i taju 2-3 dana.
Listeria monocytogenes
Hrana najčešće zaražena liserijom su nepaserilizirani mliječni proizvodi, nedovoljno kuhano meso, kuhana rashlađena hrana, mekani sirevi. Obično se prilikom pasterilizacije bakterija uspije uništiti, ali u zaraženoj hrani stavljenoj u hladnjak bakterija se nastavlja razmnožavati. Može se prenijeti i direktnim kontaktom sa zaraženom životinjom.
Osnovni simptomi listerije su bolovi povezani s vrućicom i ljudi obično misle da imaju običnu prehladu.
Toksoplazmoza
Ljudi ovu bolest uglavnom povezuju s mačjim izmetom, no vi često ne morate doći u izravan kontakt s njim da bi bili zaraženi. Sva hrana koja raste u vrtovima koje mačke koriste za svoje biološke potrebe može biti zaražena. Obzirom da je to vrlo teško kontrolirati budite sigurni da je hrana koju jedete dobro oprana. Također, možete se zaraziti i sirovim ili nedovoljno kuhanim mesom.
Većina žena koja ima mačke vjerojatno je bila već zaražena i nisu u opasnosti tijekom trudnoće. Simptomi su slični prehladi, pa često prođu nezapaženi. Najbolje bi bilo testirati se i provjeriti jeste li imuni na toksoplazmozu i jest li već bili zaraženi. U slučaju da ste imuni nema nikakve opasnosti za vaše dijete.
Pridržavajte se sljedećih koraka za izbjegavanje mogućih zaraza:
· Temeljito perite voće, povrće i salate
· Nikada ne jedite sirova jaja i meso
· Svi proizvodi moraju biti pasterizirani (uključujući i sok od jabuke), što znači da izbjegavate jesti umake, mekane sireve, sireve s plijesni i one napravljene od kozjeg i ovčjeg mlijeka
· Ne jedite jetru i jetrene proizvode kao što su paštete
· Ne jedite zamrznuta jela i školjke
· Ne zamrzavajte ništa što je već bilo odmrznuto
· Ništa ne podgrijavajte
Tko bi rekao da trudnoća donosi i toliko odricanja. Gdje god se okrenete samo slušate što sve ne smijete jesti. Ovdje su neke upute o mogućim zarazama preko hrane i kako ih izbjeći:
Salmonela
Ona se uglavnom povezuje s jajima i pilećim mesom. Nikada ne jedite sirova ili nedovoljno kuhana jaja ili meso. Simptomi uključuju: glavobolje, bolove u trbuhu, mučnine, proljev, groznicu i temperaturu. Obično se simptomi pojave 12-48 sati nakon infekcije i taju 2-3 dana.
Listeria monocytogenes
Hrana najčešće zaražena liserijom su nepaserilizirani mliječni proizvodi, nedovoljno kuhano meso, kuhana rashlađena hrana, mekani sirevi. Obično se prilikom pasterilizacije bakterija uspije uništiti, ali u zaraženoj hrani stavljenoj u hladnjak bakterija se nastavlja razmnožavati. Može se prenijeti i direktnim kontaktom sa zaraženom životinjom.
Osnovni simptomi listerije su bolovi povezani s vrućicom i ljudi obično misle da imaju običnu prehladu.
Toksoplazmoza
Ljudi ovu bolest uglavnom povezuju s mačjim izmetom, no vi često ne morate doći u izravan kontakt s njim da bi bili zaraženi. Sva hrana koja raste u vrtovima koje mačke koriste za svoje biološke potrebe može biti zaražena. Obzirom da je to vrlo teško kontrolirati budite sigurni da je hrana koju jedete dobro oprana. Također, možete se zaraziti i sirovim ili nedovoljno kuhanim mesom.
Većina žena koja ima mačke vjerojatno je bila već zaražena i nisu u opasnosti tijekom trudnoće. Simptomi su slični prehladi, pa često prođu nezapaženi. Najbolje bi bilo testirati se i provjeriti jeste li imuni na toksoplazmozu i jest li već bili zaraženi. U slučaju da ste imuni nema nikakve opasnosti za vaše dijete.
Pridržavajte se sljedećih koraka za izbjegavanje mogućih zaraza:
· Temeljito perite voće, povrće i salate
· Nikada ne jedite sirova jaja i meso
· Svi proizvodi moraju biti pasterizirani (uključujući i sok od jabuke), što znači da izbjegavate jesti umake, mekane sireve, sireve s plijesni i one napravljene od kozjeg i ovčjeg mlijeka
· Ne jedite jetru i jetrene proizvode kao što su paštete
· Ne jedite zamrznuta jela i školjke
· Ne zamrzavajte ništa što je već bilo odmrznuto
· Ništa ne podgrijavajte
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od HappyGirl 11/1/2008, 22:29
Vitamini i minerali u trudnoći
Bez obzira koliko se u zadnje vrijeme naglašavala važnost uzimanja dodatnih vitamina i minerala u trudnoći i za vrijeme dojenja, nisu ni takvi preparati svemogući i bilo bi dobro srušiti neke mitove o njima.
Ako uzimam vitamine i minerale nije bitno što jedem.
Potpuno pogrešno. Vitamini i minerali samo su nadopuna vašoj prehrani, a ne i zamjena za nju. Osim toga, vitamini i minerali koje uzimate bolje se apsorbiraju uz zdravu i raznoliku prehranu. Neke vitamine i minerale nikakve tablete ne mogu nadoknaditi. Osim toga, dodaci vitamina i minerala u većini slučajeva ne nadomješta sve vitamine i minerale esencijalne za zdravlje. Očiti primjer toga je kalcij. Prosječna količina kalcija u prenatalnim vitaminima i mineralima je oko 250 mg, a dnevna potreba trudnice je oko 1200-1500 mg.
Svi prenatalni vitaminski preparati su isti.
Opet krivo! Nova su istraživanja pokazala da su od 9 vitamina sadržanih u prenatalnim vitaminskim preparatima samo 3 pojavljuju u propisanoj količini. To znači da ih, iako tablete možda i sadrže tu količinu, tijelo nije apsorbiralo.
Koje god vitamine izabrali, zapamtite:
· Niti jedna tableta prenatalnih vitamina i minerala ne može nadoknaditi vaše dnevne potrebe za kalcijijem.
· Previše vitamina A može uzrokovati neke defekte, stoga pazite da toga vitamina ima manje od 1000 mcg.
· Previše željeza u prenatalnim vitaminima i mineralima loše će se apsorbirati.
· Okus i sastav vitamina mogu smetati nekim ženama. Ako vam ne odgovaraju, pokušajte s nek
Bez obzira koliko se u zadnje vrijeme naglašavala važnost uzimanja dodatnih vitamina i minerala u trudnoći i za vrijeme dojenja, nisu ni takvi preparati svemogući i bilo bi dobro srušiti neke mitove o njima.
Ako uzimam vitamine i minerale nije bitno što jedem.
Potpuno pogrešno. Vitamini i minerali samo su nadopuna vašoj prehrani, a ne i zamjena za nju. Osim toga, vitamini i minerali koje uzimate bolje se apsorbiraju uz zdravu i raznoliku prehranu. Neke vitamine i minerale nikakve tablete ne mogu nadoknaditi. Osim toga, dodaci vitamina i minerala u većini slučajeva ne nadomješta sve vitamine i minerale esencijalne za zdravlje. Očiti primjer toga je kalcij. Prosječna količina kalcija u prenatalnim vitaminima i mineralima je oko 250 mg, a dnevna potreba trudnice je oko 1200-1500 mg.
Svi prenatalni vitaminski preparati su isti.
Opet krivo! Nova su istraživanja pokazala da su od 9 vitamina sadržanih u prenatalnim vitaminskim preparatima samo 3 pojavljuju u propisanoj količini. To znači da ih, iako tablete možda i sadrže tu količinu, tijelo nije apsorbiralo.
Koje god vitamine izabrali, zapamtite:
· Niti jedna tableta prenatalnih vitamina i minerala ne može nadoknaditi vaše dnevne potrebe za kalcijijem.
· Previše vitamina A može uzrokovati neke defekte, stoga pazite da toga vitamina ima manje od 1000 mcg.
· Previše željeza u prenatalnim vitaminima i mineralima loše će se apsorbirati.
· Okus i sastav vitamina mogu smetati nekim ženama. Ako vam ne odgovaraju, pokušajte s nek
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od Jelence 23/1/2008, 22:43
| Dobre strane mediteranske ishrane trudnica - 20. januar 2008. |
 Trudnice koje se hrane na mediteranski način, odnosno konzumiraju mnogo voća i povrća i pretežno koriste maslinovo i repičino ulje, a jedu malo crvenog mesa, rađaju decu koja su daleko manje izložena riziku obolevanja od astme ili alergija, ustanovili su stručnjaci s Kritskog univerziteta. Rizik se naročito smanjuje ukoliko je majka u trudnoći nedeljno jela više od osam porcija povrća, više od tri porcije ribe i više od jedne porcije mahunarki. Očigledno je u pitanju dobra kombinacija raznovrsnih antioksidanata i hranljivih sastojaka, ali potrebna su dodatna istraživanja da bi se tačno ustanovilo kako mediteranska ishrana smanjuje rizik od rečenih bolesti kod potomstva, konstatuju grčki stručnjaci. Istraživanje je obavljeno na 468 trudnica, koje su, kao i njihova deca, praćene još šest i po godina posle porođaja. Roditelji te dece su davali i podatke o njihovim eventualnim respiratornim i alergijskim simptomima, a deca su testirana u cilju otkrivanja šumnog disanja ili alergije. Ustanovljeno je da su deca majki koje su se tokom trudnoći hranile na mediteranski način izložena za 80 odsto manjem riziku od šumnog disanja (što je najčešći simptom astme kod dece) i 45 odsto manjem riziku od alergija. Riziku od ovih bolesti naročito su bila izložena deca majki koje su u trudnoći konzumirale dosta crvenog mesa. Način ishrane same dece u prvim godinama života izgleda nije od uticaja na sklonost ka obolevanju od astme ili alergija. |
Jelence- Broj poruka : 3155
Godina : 50
Location : Beograd
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od duga76 5/11/2008, 17:15
Na ovom sajtu mozete da izracunate koliko KG je normalno da se ugojite u trudnoci na osnovu vaseg BMI.Dobra stvar sto mozete da vidite i kilazu za bliznacku trudnocu.
http://www.indiacurry.com/women/pregcalc.htm
http://www.indiacurry.com/women/pregcalc.htm
duga76- Broj poruka : 253
Godina : 47
Datum upisa : 22.01.2008
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od jul 24/12/2008, 11:39
zasad se dobro drzim, tu sam negde oko minimuma po ovoj tabeli...a ja sam vec mislila da sam preterala s kg
jul- Broj poruka : 616
Location : ...na jug
Datum upisa : 11.03.2008
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od bokica 1/3/2011, 09:11
Sadasnje i bivse trudnice imam jedan neprijatan problem sa ishranom u trudnoci.
Apsolutno ne podnosim mlecne prozivode. Kada god sam povracala razlog tome je bio jogurt i sl.
Pre trudnoce nisam mogla da zamislim dan bez jogurta. Mleko nikada nisam preterano volela.
Sada kada popijem solju jogurta u roku od deset minuta mi se stvori tolika kiselina u zelucu da ceo dan imam problem sa varenjem i mucninom.
Problem nije prosao ni nakon prvog trimestra, a sada me vec zabrinjava da ne unosim dovoljno kalcijuma.
Da li bi imalo smisla pokusati sa proizvodima bez laktoze, ako je rec o toj vrsti netolerancije?
Apsolutno ne podnosim mlecne prozivode. Kada god sam povracala razlog tome je bio jogurt i sl.
Pre trudnoce nisam mogla da zamislim dan bez jogurta. Mleko nikada nisam preterano volela.
Sada kada popijem solju jogurta u roku od deset minuta mi se stvori tolika kiselina u zelucu da ceo dan imam problem sa varenjem i mucninom.
Problem nije prosao ni nakon prvog trimestra, a sada me vec zabrinjava da ne unosim dovoljno kalcijuma.
Da li bi imalo smisla pokusati sa proizvodima bez laktoze, ako je rec o toj vrsti netolerancije?
bokica- Broj poruka : 1566
Godina : 43
Location : Beograd
Datum upisa : 22.03.2009
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od HappyGirl 1/3/2011, 11:34
Bokice, nisam ni bivša ni sadašnja trudnica ali s obzirom da sam 20 godina vegetarijanac, dobro sam izanalizirala gde i koliko ima kalcijuma. Nemoj se mučiti sa jogurtom ako ti trenutno ne prija. Susam ili uljarice obezbeđuju iste ili veće količine kalcijuma od mleka, jogurta a imaju tu prednost da ne sadrže zasićene masti, ni holesterol. Susam ima 780 mg kalcijuma u 100gr. a jogurt 120mg.Uzmi samelji susam pa ga pomešaj sa medom ili ga tako samlevenog dodaj u ono šta jedeš. Takođe soja, badem, lešnik, orasi... Moraš da znaš da je kalcijumu potreban vitamin D da bi bio apsorbovan i prešao u krvotok. Jednom rečju raznovrsna ishrana, grickaj orašaste plodove i ja mislim nemaš šta da brineš. Ipak, doktori su uvek tu pa vidi možda neki dodatak vitamina i minerala za trudnice.
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od bokica 1/3/2011, 12:54
Happy hvala ti puno na ovim savetima.
Bacicu se na susam njega volim.
Uzimam Prenatal ali sam ipak mislila da bez mlecnih prozivoda nema pravog kalcijuma.
Bacicu se na susam njega volim.
Uzimam Prenatal ali sam ipak mislila da bez mlecnih prozivoda nema pravog kalcijuma.
bokica- Broj poruka : 1566
Godina : 43
Location : Beograd
Datum upisa : 22.03.2009
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od HappyGirl 1/3/2011, 14:05
Nema na čemu! To sam i ja mislila dok nisam počela da istražujem pa shvatila. Ja sameljem u prah laneno seme, susam... Možeš ako imaš blender piti i mleko od susama.Vrlo je lako za napraviti.Samelje se susam u prah i ubaciš ga u blender, dodaš med jer susam je gorak i sipaš vodu. Sve to izmučkaš i piješ. Možeš da dodaš i ceđenu naranđu i malo eksperimentiši. Ja najviše volim kada to uradim sa orahom mmm :) A najviše od svega volim što je sve gotovo za 5 minuta.
Uživaj u novim ukusima :)
Uživaj u novim ukusima :)
HappyGirl- Broj poruka : 13681
Location : Uvek na oblacima :)
Datum upisa : 05.12.2007
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od Mirjana 17/2/2012, 00:04
Pre mesec dana sam našla na veoma dobro praćenje ishrane po nedeljama. Imala sam nameru da svaku nedelju prevedem, pa da postavim, ali nikako mi se ne da, tj. mrzi me.
Evo sad čitam da u 19-oj je vrlo bitno za bebu da unosimo masti. Međutim masti koje su čvrste na sobnoj tempetaturi izbegavati (margarin, maslac, masna mesa...), a jesti više namirnica koje sadrže nezasićena masne kiseline-orahe, maslinovo ulje, ribu...
Evo linka http://similac.com/pregnancy/19-weeks-pregnant
Evo sad čitam da u 19-oj je vrlo bitno za bebu da unosimo masti. Međutim masti koje su čvrste na sobnoj tempetaturi izbegavati (margarin, maslac, masna mesa...), a jesti više namirnica koje sadrže nezasićena masne kiseline-orahe, maslinovo ulje, ribu...
Evo linka http://similac.com/pregnancy/19-weeks-pregnant
Mirjana- Broj poruka : 10482
Godina : 47
Location : Subotica
Datum upisa : 30.05.2009
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od Orline 20/3/2012, 21:52
Dobar link, miro...
KO je ono pominjao da ne sme propolis u trudnoći?
Ja imam nekog meda sa mleči i propolisom, pa sam mislila da to dokusurim, ali mi se negde mota taj propolis...
KO je ono pominjao da ne sme propolis u trudnoći?
Ja imam nekog meda sa mleči i propolisom, pa sam mislila da to dokusurim, ali mi se negde mota taj propolis...
Orline- Broj poruka : 11716
Godina : 52
Location : Beograd
Datum upisa : 05.02.2009
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od Mirjana 20/3/2012, 23:13
Ma, moja drugarica (inače pedijatar) je alergična na med, pa je ona tu priču ispričala mojoj sestri. Objasnila joj je da je moguće da je to zato što je njena majka u trudnoći koristila propolis, a na faksu im je neki prof pričao o tome da većina dece čije su majke koristile propolis u trudnoći, kasnije budu alergična na med i mlečne proizvode.
Dugo sam tražila po internetu i nigde, ali nigde nisam našla potvrdu za tu tvrdnju. Međutim, saznala sam i da se nije puno ni istraživalo. Ja sam morala dva puta da koristim propolis. Bilo je ili da ode na pluća, pa da dobijem temperaturu.... ili da se bacim na propolis.
Možda bi drugarice mamice koje su koristile propolis (a znam da ih ima) mogle da se prijave ovde, pa da vidimo da li je i jednoj od njih dete alergično.
Dugo sam tražila po internetu i nigde, ali nigde nisam našla potvrdu za tu tvrdnju. Međutim, saznala sam i da se nije puno ni istraživalo. Ja sam morala dva puta da koristim propolis. Bilo je ili da ode na pluća, pa da dobijem temperaturu.... ili da se bacim na propolis.
Možda bi drugarice mamice koje su koristile propolis (a znam da ih ima) mogle da se prijave ovde, pa da vidimo da li je i jednoj od njih dete alergično.
Mirjana- Broj poruka : 10482
Godina : 47
Location : Subotica
Datum upisa : 30.05.2009
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od shenon 24/3/2012, 13:08
Jedno pitanjce devojke,
Meni je hematolog prepisao folnu i B vitamin pre VTO i da se javim u 8 nedelji, e sad ja sam juce saznala da je VTO uspela i dr mi je dala mamavit koja vec sadrzi to. Pitala sam je da li da nastavim sa ovim sto je hematolog rekao ona je rekla da da.
Da nije to prevelik unos vitamina, sta mislite? Mamavit, folna, beviplex?
Napominjem da pijem glukophage i zato imam manjka vitamina B ali bas toliko da ga unosim?
Meni je hematolog prepisao folnu i B vitamin pre VTO i da se javim u 8 nedelji, e sad ja sam juce saznala da je VTO uspela i dr mi je dala mamavit koja vec sadrzi to. Pitala sam je da li da nastavim sa ovim sto je hematolog rekao ona je rekla da da.
Da nije to prevelik unos vitamina, sta mislite? Mamavit, folna, beviplex?
Napominjem da pijem glukophage i zato imam manjka vitamina B ali bas toliko da ga unosim?
shenon- Broj poruka : 448
Datum upisa : 16.11.2010
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od Mirjana 7/4/2012, 02:57
Shenon, ispiškićeš višak, ne brini. Samo pazi kod A, E i D vitamina da ne preteraš, jer se oni zadržavaju u telu, a višak može naškoditi.
Mirjana- Broj poruka : 10482
Godina : 47
Location : Subotica
Datum upisa : 30.05.2009
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od Mirjana 7/4/2012, 03:06
Energetske potrebe u trudnoći
Energetski unos u trudnoći mora biti dovoljno veliki da bi omogućio dovoljno energije za:
povećani intenzitet metabolizma majke
formiranje rezervi masti kod majke i fetusa
štednju proteina kao osnovnih organskih gradivnih materija u organizmu.
Da bi se sprečilo trošenje proteina potreban je minimalni energetski unos od 36 kcal/kg dnevno.
Tokom drugog i trećeg trimestra trudnoće (od 4. – 9. meseca) se preporučuje dodatni unos od 300 kcal dnevno, tako da ukupne energetske potrebe iznose oko 2200-2500 kcal dnevno (10-15% povećanja).
Ovakav unos ne zadovoljava energetske potrebe izrazito krupnih i fizički akltivnih žena, čije potrebe ponekad dostižu i 3000 kcal dnevno.
Potrebe za unosom proteina u trudnoći
Preporučeni unos proteina u trudnoći iznosi oko 60 g dnevno (povećanje od 10-15 g dnevno u odnosu na ženu koja nije trudna). Smatra se da je dobro povećati unos proteina i pre nego što dođe do trudnoće (radi zadovoljenja inicijalnih potreba). Povećan unos proteina je potreban da bi se zadovoljile potrebe nastale usled:
brzog rasta fetusa
uvećanja materice, mlečnih žlezda i placente
povećanja ukupne količine proteina krvi koje nastaje usled povećanja ukupne zapremine krvi majke i fetusa za 40-50%
formiranja amnionske tečnosti
formiranja rezervi potrebnih da se trudnoća iznese do predviđenog termina, obavi porođaj i započne laktacija (dojenje)
Glavni izvor proteina su namirnice koje sadrže kompletne proteine (mleko, jaja, sir, meso). Ove namirnice, istovremeno, obezbeđuju i druge nutritiente: kalcijum, gvožđe i vitamine grupe B.
Dodatni izvori proteina se mogu obezbediti iz povrća (mahunasto povrće) i žitarica.
Potrebe za unosom masti u trudnoći
Rast i razvoj tkiva, naročito formiranje struktura ćelijskih membrana nervnih ćelija ploda, zahteva odgovorajuće povećanje unosa esencijalnih masnih kiselina.
Doziranje dodatnih količina esencijalnih masnih kiselina je strogo individualno i preporučuje se sprovođenje pod nadzorom stručnjaka.
Postoje mišljenja da je korisno da se povećani dnevni unos esencijalnih masnih kiselina obezbedi suplementacijom (veštački preparati) jer to olakšava doziranje i smanjuje rizike od velikog povećanja energetskog unosa, kao i od unosa neželjenih vrsta masti (zasićene masne kiseline, holesterol).
Potrebe za unosom minerala u trudnoći
U toku trudnoće potrebno je da organizam majke na raspolaganju ima dovoljne količine svih minerala i oligoelemenata.
a. potrebe za unosom gvožđa u trudnoći
Poseban značaj u ishrani trudnica ima gvožđe. Potrebe za unosom gvožđa u trudnoći se povećavaju za jednu trećinu i iznose 27 mg dnevno. Ponekad je potrebno da trudnica, pored hrane bogate gvožđem, uzima dodatne preparate gvožđa (suplementacija) u dozama od 30-60 mg. Ukoliko trudnica ima već prethodni nedostatak gvožđa (različiti tipovi anemija) preparatima se dnevna doza podiže do 200 mg dnevno. Korišćenje preparata gvožđa se mora obavljati uz kontrolu lekara uz redovne hematološke analize (praćenje koncentracije hemoglobina), zbog rizika od nastanka anemije usled hemodilucije (zapremina krvi se povećava i do 50%). Obezbeđivanje dovoljne količine gvožđa u hrani (jetra, meso, jaja, zeleno povrće) omogućava i formiranje rezervi gvožđa u jetri fetusa potrebnih za vreme nakon porođaja.
Povećan unos gvožđa (pogotovo suplementacija) može imati neželjene posledice poput pojava gastrointestinalnih problema (muka, gađenje, povraćanje) i otežane apsorpcije drugih oligoelemenata, naročito cinka (kompetincija za isti transportni sistem sa gvožđem u sluznici creva).
b. potrebe za unosom kalcijuma u trudnoći
Suprotno ranijim mišljenjima, trudnice treba dnevno da unose 1000 mg kalcijuma, što je jednako uobičajenom dnevnom unosu žena u dobu od 19. do 25. godine.
Dnevni unos kalcijuma, koji je ima veliki broj uloga (neophodan za formiranje koštanog tkiva, za koagulaciju krvi, mišićne kontrakcije i brojne druge metaboličke funkcije), se ne mora povećavati jer povećane potrebe majke istovremeno povećaju apsorpciju kalcijuma iz creva.
Kalcijumom bogate namirnice su mlečni proizvodi i zeleno lisnato povrće.
Potrebe za unosom vitamina u trudnoći
U trudnoći postoje povećane potrebe za vitaminom A, vitaminima B-kompleksa, vitaminom C i vitaminom D. Ukoliko su povećane potrebe za ovim vitaminima zadovoljene, organizam trudnice će na raspolaganju imati i dovoljne količine vitamina E i K.
Vitamin A u trudnoći
Dnevne potrebe za vitaminom A u trudnoći iznose 770 g RE (retinol- ekvivalenata). Ova količina se obezbeđuje kvalitetnom ishranom i jednaka je onoj koju obično unose žene.
Slabo uhranjene trudnice i one sa višeplodnom trudnoćom moraju povećati unos jer vitamin A je neophodan za razvitak ćelija, razvoj epitelnih tkiva, formiranje i razvoj kostiju i zuba.
Namirnice sa visokim sadržajem vitamina A su jetra, jaja, puter i margarin, tamnozeleno i žuto povrće, voće...
Vitamin D u trudnoći
Tokom trudnoće se mogu povećavati potrebe za kalcijumom i fosforom neophodnim za formiranje skeleta fetusa (u zavisnosti od izlaganja dnevnom svetlu). Zato se povećavaju i potrebe za unosom vitamina D koji povećava apsorpciju i iskorišćavanje ovih minerala. Dnevni unos unos ne sme biti manji od 5g (200 IU).
Hrana bogata vitaminom D je mleko, jetra, jaja i neke vrste margarina.
Vitamini B-kompleksa u trudnoći
Tokom trudnoće su potrebne dodatne količine vitamina B-kompleksa (mada ih kvalitetna ishrana obezbeđuje u dovoljnim količinama). Vitamini B-kompleksa su neophodni koenzimski faktori u brojnim metaboličkim reakcijama uključenim u energetski metabolizam, sintezu tkivnih proteina i funkcionisanje nervnog i mišićnog tkiva.
Posebno su povećane potrebe za unosom folne kiseline tokom trudnoće. Da bi se sprečio nedostatak folne kiseline (posebno kod višeplodnih trudnoća) i nastanak malokrvnosti majke (megaloblastna anemija) korišćnjem preparata se dnevno obezbeđuje višestruko veća doza od standadne doze za odrasle (600 g umesto 400 g dnevno). U poslednje vreme se smatra da dovoljne doze folne kiseline u trudnoći mogu pomoći u prevenciji teških urođenih nervno-koštanih poremećaja (spina bifida i anencefalija).
Vitamin C u trudnoći
Dnevne doze vitamina C se u trudnoći povećavaju sa standardnih 75 mg na 85 mg dnevno. Na taj način se organizmu trudnice stavlja na raspolaganje dovoljna količina ovog vitamina koji je veoma važan za razvoj vezivnih tkiva i vaskularnog sistema, kao i za povećanje apsorpcije gvožđa u trudnoći.
Izvori vitamina C su sveže voće i povrće.
PROBLEMI VEZANI ZA ISHRANU U TRUDNOĆI
U toku trudnoće mogu nastati brojni funkcionalni problemi gastro-intestinalnog trakta.
Najčešći poremećaji gastrointestinalnog trakta u trudnoći su:
mučnina i povraćanje (oko 50% trudnica)
opstipacija (zatvor)
hemoroidi
nadimanje u želucu...
Većina ovih poremećaja nema ozbiljne posledice te prolaze same po sebi, ili uz promene režima ishrane i ponašanja.
PROMENE U TELESNOJ MASI TOKOM TRUDNOĆE
Tokom trudnoće dolazi do povećanja telesne mase koje prosečno iznosi 11-16 kg (uz velike individualne varijacije). Povećanje telesne mase se dešava usled povećanja mase struktura majke i fetusa. Nacionalna akademija nauka SAD preporučuje da se veličina povećanja telesne mase uskladi sa telesnom masom trudnice pre trudnoće po sledećem principu:
žena normalne težine pre trudnoće treba da poveća masu za 11.5-16kg
žena ispod normalne težine pre trudnoće treba da poveća masu za 13-18kg
žena iznad normalne težine pre trudnoće treba da poveća masu za 7-11.5kg
Analize pokazuju da se povećanje telesne mase tokom trudnoće postiže na račun vode (62%), masti (31%) i proteina (7%). Najveći deo vode se nalazi u strukturama koje su vezane za fetus (oko 2/3). Trećina vode koja se nalazi u tkivima majke može se nakupljati u donjim ekstremitetima, ali se i pored toga ne preporučuju ozbiljne restrikcije unosa vode i soli.
Značajan medicinski problem predstavlja pojava gojaznosti nakon porođaja, jer postoji rasprostranjeno mišljenje da porodilje treba da održavaju istu telesnu masu i nakon porođaja (to predstavlja garanciju da će majčino mleko biti kvalitetno, i da će novorođenče dobro napredovati!).
Brojna istraživanja su dokazala da postepeno smanjenje težine nakon porođaja (0.5kg nedeljno) ne utiče na kvalitet mleka i napredovanje novorođenčeta, a istovremeno ima povoljan efekat na zdravlje majke.
Energetski unos u trudnoći mora biti dovoljno veliki da bi omogućio dovoljno energije za:
povećani intenzitet metabolizma majke
formiranje rezervi masti kod majke i fetusa
štednju proteina kao osnovnih organskih gradivnih materija u organizmu.
Da bi se sprečilo trošenje proteina potreban je minimalni energetski unos od 36 kcal/kg dnevno.
Tokom drugog i trećeg trimestra trudnoće (od 4. – 9. meseca) se preporučuje dodatni unos od 300 kcal dnevno, tako da ukupne energetske potrebe iznose oko 2200-2500 kcal dnevno (10-15% povećanja).
Ovakav unos ne zadovoljava energetske potrebe izrazito krupnih i fizički akltivnih žena, čije potrebe ponekad dostižu i 3000 kcal dnevno.
Potrebe za unosom proteina u trudnoći
Preporučeni unos proteina u trudnoći iznosi oko 60 g dnevno (povećanje od 10-15 g dnevno u odnosu na ženu koja nije trudna). Smatra se da je dobro povećati unos proteina i pre nego što dođe do trudnoće (radi zadovoljenja inicijalnih potreba). Povećan unos proteina je potreban da bi se zadovoljile potrebe nastale usled:
brzog rasta fetusa
uvećanja materice, mlečnih žlezda i placente
povećanja ukupne količine proteina krvi koje nastaje usled povećanja ukupne zapremine krvi majke i fetusa za 40-50%
formiranja amnionske tečnosti
formiranja rezervi potrebnih da se trudnoća iznese do predviđenog termina, obavi porođaj i započne laktacija (dojenje)
Glavni izvor proteina su namirnice koje sadrže kompletne proteine (mleko, jaja, sir, meso). Ove namirnice, istovremeno, obezbeđuju i druge nutritiente: kalcijum, gvožđe i vitamine grupe B.
Dodatni izvori proteina se mogu obezbediti iz povrća (mahunasto povrće) i žitarica.
Potrebe za unosom masti u trudnoći
Rast i razvoj tkiva, naročito formiranje struktura ćelijskih membrana nervnih ćelija ploda, zahteva odgovorajuće povećanje unosa esencijalnih masnih kiselina.
Doziranje dodatnih količina esencijalnih masnih kiselina je strogo individualno i preporučuje se sprovođenje pod nadzorom stručnjaka.
Postoje mišljenja da je korisno da se povećani dnevni unos esencijalnih masnih kiselina obezbedi suplementacijom (veštački preparati) jer to olakšava doziranje i smanjuje rizike od velikog povećanja energetskog unosa, kao i od unosa neželjenih vrsta masti (zasićene masne kiseline, holesterol).
Potrebe za unosom minerala u trudnoći
U toku trudnoće potrebno je da organizam majke na raspolaganju ima dovoljne količine svih minerala i oligoelemenata.
a. potrebe za unosom gvožđa u trudnoći
Poseban značaj u ishrani trudnica ima gvožđe. Potrebe za unosom gvožđa u trudnoći se povećavaju za jednu trećinu i iznose 27 mg dnevno. Ponekad je potrebno da trudnica, pored hrane bogate gvožđem, uzima dodatne preparate gvožđa (suplementacija) u dozama od 30-60 mg. Ukoliko trudnica ima već prethodni nedostatak gvožđa (različiti tipovi anemija) preparatima se dnevna doza podiže do 200 mg dnevno. Korišćenje preparata gvožđa se mora obavljati uz kontrolu lekara uz redovne hematološke analize (praćenje koncentracije hemoglobina), zbog rizika od nastanka anemije usled hemodilucije (zapremina krvi se povećava i do 50%). Obezbeđivanje dovoljne količine gvožđa u hrani (jetra, meso, jaja, zeleno povrće) omogućava i formiranje rezervi gvožđa u jetri fetusa potrebnih za vreme nakon porođaja.
Povećan unos gvožđa (pogotovo suplementacija) može imati neželjene posledice poput pojava gastrointestinalnih problema (muka, gađenje, povraćanje) i otežane apsorpcije drugih oligoelemenata, naročito cinka (kompetincija za isti transportni sistem sa gvožđem u sluznici creva).
b. potrebe za unosom kalcijuma u trudnoći
Suprotno ranijim mišljenjima, trudnice treba dnevno da unose 1000 mg kalcijuma, što je jednako uobičajenom dnevnom unosu žena u dobu od 19. do 25. godine.
Dnevni unos kalcijuma, koji je ima veliki broj uloga (neophodan za formiranje koštanog tkiva, za koagulaciju krvi, mišićne kontrakcije i brojne druge metaboličke funkcije), se ne mora povećavati jer povećane potrebe majke istovremeno povećaju apsorpciju kalcijuma iz creva.
Kalcijumom bogate namirnice su mlečni proizvodi i zeleno lisnato povrće.
Potrebe za unosom vitamina u trudnoći
U trudnoći postoje povećane potrebe za vitaminom A, vitaminima B-kompleksa, vitaminom C i vitaminom D. Ukoliko su povećane potrebe za ovim vitaminima zadovoljene, organizam trudnice će na raspolaganju imati i dovoljne količine vitamina E i K.
Vitamin A u trudnoći
Dnevne potrebe za vitaminom A u trudnoći iznose 770 g RE (retinol- ekvivalenata). Ova količina se obezbeđuje kvalitetnom ishranom i jednaka je onoj koju obično unose žene.
Slabo uhranjene trudnice i one sa višeplodnom trudnoćom moraju povećati unos jer vitamin A je neophodan za razvitak ćelija, razvoj epitelnih tkiva, formiranje i razvoj kostiju i zuba.
Namirnice sa visokim sadržajem vitamina A su jetra, jaja, puter i margarin, tamnozeleno i žuto povrće, voće...
Vitamin D u trudnoći
Tokom trudnoće se mogu povećavati potrebe za kalcijumom i fosforom neophodnim za formiranje skeleta fetusa (u zavisnosti od izlaganja dnevnom svetlu). Zato se povećavaju i potrebe za unosom vitamina D koji povećava apsorpciju i iskorišćavanje ovih minerala. Dnevni unos unos ne sme biti manji od 5g (200 IU).
Hrana bogata vitaminom D je mleko, jetra, jaja i neke vrste margarina.
Vitamini B-kompleksa u trudnoći
Tokom trudnoće su potrebne dodatne količine vitamina B-kompleksa (mada ih kvalitetna ishrana obezbeđuje u dovoljnim količinama). Vitamini B-kompleksa su neophodni koenzimski faktori u brojnim metaboličkim reakcijama uključenim u energetski metabolizam, sintezu tkivnih proteina i funkcionisanje nervnog i mišićnog tkiva.
Posebno su povećane potrebe za unosom folne kiseline tokom trudnoće. Da bi se sprečio nedostatak folne kiseline (posebno kod višeplodnih trudnoća) i nastanak malokrvnosti majke (megaloblastna anemija) korišćnjem preparata se dnevno obezbeđuje višestruko veća doza od standadne doze za odrasle (600 g umesto 400 g dnevno). U poslednje vreme se smatra da dovoljne doze folne kiseline u trudnoći mogu pomoći u prevenciji teških urođenih nervno-koštanih poremećaja (spina bifida i anencefalija).
Vitamin C u trudnoći
Dnevne doze vitamina C se u trudnoći povećavaju sa standardnih 75 mg na 85 mg dnevno. Na taj način se organizmu trudnice stavlja na raspolaganje dovoljna količina ovog vitamina koji je veoma važan za razvoj vezivnih tkiva i vaskularnog sistema, kao i za povećanje apsorpcije gvožđa u trudnoći.
Izvori vitamina C su sveže voće i povrće.
PROBLEMI VEZANI ZA ISHRANU U TRUDNOĆI
U toku trudnoće mogu nastati brojni funkcionalni problemi gastro-intestinalnog trakta.
Najčešći poremećaji gastrointestinalnog trakta u trudnoći su:
mučnina i povraćanje (oko 50% trudnica)
opstipacija (zatvor)
hemoroidi
nadimanje u želucu...
Većina ovih poremećaja nema ozbiljne posledice te prolaze same po sebi, ili uz promene režima ishrane i ponašanja.
PROMENE U TELESNOJ MASI TOKOM TRUDNOĆE
Tokom trudnoće dolazi do povećanja telesne mase koje prosečno iznosi 11-16 kg (uz velike individualne varijacije). Povećanje telesne mase se dešava usled povećanja mase struktura majke i fetusa. Nacionalna akademija nauka SAD preporučuje da se veličina povećanja telesne mase uskladi sa telesnom masom trudnice pre trudnoće po sledećem principu:
žena normalne težine pre trudnoće treba da poveća masu za 11.5-16kg
žena ispod normalne težine pre trudnoće treba da poveća masu za 13-18kg
žena iznad normalne težine pre trudnoće treba da poveća masu za 7-11.5kg
Analize pokazuju da se povećanje telesne mase tokom trudnoće postiže na račun vode (62%), masti (31%) i proteina (7%). Najveći deo vode se nalazi u strukturama koje su vezane za fetus (oko 2/3). Trećina vode koja se nalazi u tkivima majke može se nakupljati u donjim ekstremitetima, ali se i pored toga ne preporučuju ozbiljne restrikcije unosa vode i soli.
Značajan medicinski problem predstavlja pojava gojaznosti nakon porođaja, jer postoji rasprostranjeno mišljenje da porodilje treba da održavaju istu telesnu masu i nakon porođaja (to predstavlja garanciju da će majčino mleko biti kvalitetno, i da će novorođenče dobro napredovati!).
Brojna istraživanja su dokazala da postepeno smanjenje težine nakon porođaja (0.5kg nedeljno) ne utiče na kvalitet mleka i napredovanje novorođenčeta, a istovremeno ima povoljan efekat na zdravlje majke.
Mirjana- Broj poruka : 10482
Godina : 47
Location : Subotica
Datum upisa : 30.05.2009
shenon- Broj poruka : 448
Datum upisa : 16.11.2010
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od dr mali pariz 7/4/2012, 15:05
Šenon, ako ti je hematolog zbog neke mutacije prepisao folnu, onda ti sigurno neće škoditi unos i kroz mamavit, koji ima manje folne nego folnak.
Sa rastom trudnoće i potreba za folnom je veća.
Sa rastom trudnoće i potreba za folnom je veća.
dr mali pariz- Broj poruka : 22885
Godina : 46
Location : mali pariz
Datum upisa : 29.01.2010
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od shenon 7/4/2012, 19:38
Znam da mi treba folna ali ja pijem i folnak i 2x1 beviplex i mamavit (koji ima sve). Hematolog jeste prepisao folnak i beviplex i rekao da se javim 8 nedelja nakon transfera a u medjuvremenu mi u Frontu dali mamavit.
Posto taj mamavit ima b vitamina kao i beviplex ja sam samoinicijativno izbacila jednu tabletu beviplexa i pijem samo jednu pa cu u maju zakazati kod dr Miljica. A folnu isto pijem u prevelikim kolicinama, ali ako se izbacuje mokracom visak onda nema veze.
Posto taj mamavit ima b vitamina kao i beviplex ja sam samoinicijativno izbacila jednu tabletu beviplexa i pijem samo jednu pa cu u maju zakazati kod dr Miljica. A folnu isto pijem u prevelikim kolicinama, ali ako se izbacuje mokracom visak onda nema veze.
shenon- Broj poruka : 448
Datum upisa : 16.11.2010
Re: Ishrana i aktivnost u trudnoći
od dr mali pariz 7/4/2012, 19:45
ako piješ folnak plus mamavit koji ima manje folne-to nimalo nisu prevelike količine.
dr mali pariz- Broj poruka : 22885
Godina : 46
Location : mali pariz
Datum upisa : 29.01.2010
Strana 1 od 3 • 1, 2, 3
KUTAK :: TRUDNOĆA I POROĐAJ :: Trudnoća
Strana 1 od 3
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu|
|
|